U zgradi Vlade Hercegbosanske županije danas je održan sastanak predsjednika Vlade Hercegbosanske županije, Ivana Jozića i ministara u Vladi, Ivice Brešića, Stipana Šarca, Vasilije Broćete, Miloša Bauka i Darinka Mihaljevića s predstavnicima Europske unije u Bosni i Hercegovini, odnosno komesarima Zajedničke komisije „Inicijative za lokalne vlasti“ Europske unije u BiH Károlyem (Charlesom) Jókayem, Regulom Bäbler, Giorgiom Brosiom, Mladenom Milanovićem i njihovim suradnicima.

Teme sastanka bile su gospodarski razvoj, pružanje javnih usluga, zdravstvo i oblast javnog reda i i sigurnosti.

U veoma analitičnom i iscrpnom razgovoru na sastanku je istaknuto da je planiranje Proračuna Hercegbosanske županije realnije u odnosu na ranija razdoblja i da se prema Proračunu domaćinski odnosi.

Ministar financija u Vladi Hercegbosanske županije, Stipan Šarac nazočne je upoznao da su prošle godine stabilizirane financije i da je prošla godina završena u Proračunu Hercegbosanske županije s pozitivnim rezultatom.

Većinu obveza Vlada servisira na vrijeme i strogo se vodi briga da se ne stvaraju dubioze. Naveo je ministar financija da će sljedeće godine, uz ostalo, biti donesen Zakon o prometu nekretnina koji bi trebao poboljšati stanje u gospodarstvu, a u tom cilju bit će uvedeno i subvencioniranje kamata na kredite u gospodarstvu i uveden dječji doplatak sve u sklopu demografske politike aktualne Vlade Hercegbosanske županije. Naveo je i konstantne naknade u stopostotnom iznosu majkama rodiljama i jednokratne pomoći majkama rodiljama koje ne rade, a koje godišnje primaju 1.500,00 KM. Istaknuo je i to kako će ova Vlada u sljedećem proračunu učiniti korak naprijed u svim oblastima života na prostorima županije.

Kako je predstavnike Zajedničke komisije interesirao odnos Vlade i općina resorni ministar je rekao da se to pitanje može reći i za odnos Federacije BiH prema županijama.

Argumentirano je iznio činjenice kako Vlada općinama na prostoru županije transferira financijsku pomoć kroz razna ministarstva Vlade i to ono što im prema Zakonu pripada i kroz razne projekte, posebice kapitalne kao što je izgradnja vodovodne mreže u svim općinama.

Prije tri godine u Hercegbosanskoj županiji promijenjen je Zakon o šumama što je povećalo prihode općinama, a naročito onima s najvećim šumskim bogatstvom. Postavljeno je i pitanje kako unaprijediti gospodarstvo, konkretno u šumarstvu ako Federacija BiH već 12 mjeseci ne može donijeti Zakon o šumarstvu u Federaciji BiH.

Komesari Zajedničke komisije dobili su informaciju o broju korisnika županijskog Proračuna i neprincipijelnom odnosu raspodjele financijske i druge pomoći s Federalne i državne razine županijama, koje kao što je Hercegbosanska kao nerazvijena županija dobije petnaest puta manje financijske potpore nego što dobije Bosansko-podrinjska županija. Više razine vlasti na razini Federacije i Bosne i Hercegovine ne prate napore i aktivnosti županije što je problem sustava.

Hercegbosanska županija uradila je i donijela Strategiju razvoja županije 2016.-2020. godine, a sljedeće godine treba biti donijeta i Strategija ruralnog razvoja što se uklapa u politiku razvoja regije odnosno županije. Naveden je i primjer kako je županija organizirala veterinarstvo u Hercegbosanskoj županiji, a 25 godina se mora čekati da to profunkcionira na razini države. To su samo neki od primjera nefunkcioniranja sustava u državi.

Na sastanku je rečeno da se sve čini na povećanju kvalitete pružanja usluga građanima, a precizno je izneseno funkcioniranje, financiranje i problemi u oblasti zdravstva na području Hercegbosanske županije. Iznesen je i podatak o broju osiguranih osoba i da se problemi u zdravstvu mogu riješiti samo reformom zdravstva u Bosni i Hercegovini.

U razgovoru o sigurnosti i javnom redu članovi Zajedničke komisije „Inicijative za lokalne vlasti“ Europske unije u Bosni i Hercegovini upoznati su s problemima graničnih prijelaza u županiji preko kojih se više ne može prometovati dobrima zbog urađene prekategorizacije, a ova županija je udaljena od tržišta Hrvatske odnosno Europske unije dvadesetak kilometara na koje su stoljećima ljudi iz ovih krajeva plasirali svoje proizvode što utječe na sigurnost ovog područja. Na tom planu očekuje se pomoć Europske komisije u Bosni i Hercegovini. I to je jedan od razloga što ljudi s ovog područja odlaze u Europsku uniju osiguravati egzistenciju.

Naveden je podatak da je ova županija prostorno najveća u Federaciji BiH i da je od cjelokupne međunarodne pomoći ovdje upućeno samo simboličnih 0,24% sredstava. Rečeno je i to da je ova županija doživjela velika ratna razaranja i da se izlaz mora žurno tražiti u ulasku u Europsku uniju i Euroatlanske integracije i da na stanje sigurnosti utječu i niske plaće policije, nedovoljna opremljenost i uvjeti rada u kojima djeluju.

Priopćeno je iz Vlade HB županije.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije županija