Ravnatelj Doma zdravlja Tomislavgrad Ivan Bagarić u intervjuu za Večernji list govori o novim uslugama koje taj dom zdravlja pruža, ali i poteškoćama s kojima se susreću zdravstveni djelatnici u BiH.

- Očekivanja pacijenata su s pravom velika, a o pravima i problemima zdravstvenog osoblja gotovo se i ne govori. Jedno ide s drugim. Jednom treba shvatiti kako kvalitetna zdravstvena skrb treba prikladnu financijsku potporu. Pogledajte samo plaće liječnika specijalista s dugogodišnjim iskustvom i sve će biti jasno. Kako je tek s medicinskim sestrama, onima koji održavaju čistoću u zdravstvenim ustanovama - kaže Bagarić. Dodaje kako svi ti ljudi puno više daju nego što se u njih ulaže. Stoga ljudi izlaze iz sustava. S druge strane, privatna praksa i tržišno poslovanje u zdravstvu je opcija, ali nikako ne može biti rješenje. Pojedinci se izvan sustava pojavljuju i odlaze, a javne ustanove ostaju. Ističe kako su one nositelji sigurnosti i jamstva za zdravlje stanovništva, zbog čega se u njih mora ulagati. Naglašava kako je dobro da to ljudi koji donose odluke u Tomislavgradu razumiju.

Dom zdravlja Tomislavgrad uključen je u projekt energetske učinkovitosti. Što je napravljeno?

- Treba imati na umu kako je Tomislavgrad na 900 metara nadmorske visine, da su zime hladne, da je 100 dana godišnje temperatura ispod nule, zbog čega su ogromni utrošci električne energije za grijanje. Naš Dom zdravlja je jedan od većih među ovim manjim općinama u BiH. Puno smo novca trošili na grijanje, međutim, uz sve grijalice i centralno, i dalje je prostor bio hladan. Tako da smo, zahvaljujući našim ministrima u županiji i načelniku općine Ivanu Vukadinu, Federalnom ministarstvu zaštite okoliša, uspjeli ući u projekt energetske učinkovitosti kojim smo dobili 430.000 KM kreditnih sredstava. Na jednom dijelu zgrade kompletno je urađena nova fasada, planirana je i promjena otvora koji su dotrajali, izolacija potkrovlja, kao i nabava još dvije peći na pelet i rekonstrukcija grijanja.

Što to znači za Dom zdravlja?

- Riječ je o iznimno važnom projektu koji će imati dugoročne pozitivne učinke. Ubuduće se neće za grijanje izdvajati prekomjerno, ionako su oskudna sredstva kojima raspolažemo. Isto tako, ovim projektom postižemo ugodno radno okruženje gdje će i pacijenti i djelatnici biti zadovoljni. Prošlih godina, uz dodatno uključene grijalica na struju, “smrzavali” su se pacijenti i osoblje.

Projekt energetske učinkovitosti nije jedini koji trenutačno provodite?

- U suradnji s organizacijom “XY” iz Sarajeva i švicarskom vladom, a pod okriljem Federalnog ministarstva zdravstva, radimo projekt obnove i rekonstrukcije prostorija Centra za mentalno zdravlje. Ta investicija iznosi više od 60.000 KM, a učinci će biti puno vrjedniji imajući u vidu općenito porast potražnje različitih usluga u cilju unapređenja mentalnoga zdravlja. Do sada smo imali prilično skučen prostor, a sada imamo jedno posve prikladno okruženje za rad - na zadovoljstvo naših pacijenata i djelatnika. Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u tom projektu.

Uvodite i nove usluge?

- Da. Nedvojbeno je da je riječ o porastu pobolijevanja od kardiovaskularnih i gastrointestinalnih oboljenja, osobito tumora debelog crijeva. Stoga smo odlučili pokrenuti svojevrsni preventivni program ranog otkrivanja i liječenja tih oboljenja. U tom kontekstu nabavili smo endoskopsku opremu. Tako ćemo, zahvaljujući Vladi RH, koja nas je podržala u ovom projektu, u našoj ustanovi raditi kolonoskopiju i gastroskopiju. Zahvaljujem uglednim profesorima Izetu Hozi i Miljenku Bevandi koji će nam pomoći ne samo u pokretanju ovih važnih pretraga nego nadasve na edukaciji naših liječnika kako bi za neko vrijeme bili osposobljeni samostalno pružati te usluge. Zahvalnost dugujemo i dr. Velimiru Valjanu odnosno bolnici Nova Bila gdje će naše sestre također proći dio edukacije.

Koji je razlog što ste krenuli u ovaj projekt s obzirom na to da rijetko koji dom zdravlja nudi takvu vrstu pretraga?

- Često se u domovima zdravlja iz raznih razloga ne radi i ono što bi danas trebalo biti dostupno svima. Tako npr. neki ne rade ni ultrazvuk abdomena, a mi imamo nekoliko osposobljenih liječnika koji svakodnevno rade te pretrage. To je dijelom i opravdano jer se ti domovi zdravlja nalaze u blizini bolnica u kojima se to radi. Nažalost, to nije naš slučaj. S druge strane, dužnost onih koji provode zdravstvenu zaštitu je približiti usluge pacijentima tako da im budu dostupne u mjestu stanovanje. Time se ubrzavaju dijagnostika i unapređuje kvaliteta zdravstvene skrbi, a istodobno se rasterećuju bolnice i postižu uštede jer ljudi ne gube vrijeme tražeći te usluge u udaljenim mjestima. Dakle, naša je želja da svaka osoba u našoj općini u vlastitom domu zdravlja može dobiti kvalitetnu dijagnostičku uslugu. Za to imamo kvalitetnu opremu i osposobljeno osoblje. Sukladno tome, želja nam je da se svima koji navrše 50 godina starosti napravi kolonoskopija. Razumije se, i ranije ako, prema medicinskim kriterijima, za to postoji potreba. Rana dijagnostika spašava život.

S Vladom RH radite još jedan projekt?

- Zahvaljujući Vladi RH nabavili smo i opremu za ergometriju. Naime, imamo naše duvanjske liječnike interniste koji jednom tjedno dolaze i rade u našoj ustanovi, kao npr. Josip Petrović iz SKB Mostar, i Milica Đikić koja radi u ŽB Livno. Upravo će oni raditi ergometriju, a do sada su radili hematološke obrade te ultrazvuk srca. Dugujemo zahvalnost i svim drugima našim vanjskim suradnicima iz SKB Mostar i ŽB Livno koji znatno doprinose kvaliteti zdravstvene skrbi u našoj ustanovi. Osobito imajući u vidu važnost preventivnih aktivnosti.

Uvodite i novi pristup liječenja djece?

- Uz potporu Federalnog ministarstva zdravstva, pokrenuli smo projekt ranog rasta i razvoja. Ciljana skupina tog projekta su djeca, tj. dijanostika od najranije dobi, a u cilju što ranijeg uočavanja odstupanja u razvoju djece. Naime, kad se takve pojave na vrijeme uoče i započne s terapijom, postižu se puno bolji rezultati. Naše osoblje već prolazi potrebne edukacije po tom pitanju. Sukladno tome, ulažemo i u patronažu, hitnu službu i općenito educiramo ljude.

Veliki broj zdravstvenih ustanova u BiH ima problem s financiranjem. Kakvo je stanje kod vas?

- Za naše prilike, ovo je veliki pogon od 115 ljudi koji pruža brojne i kvalitetne usluge, što zahtjeva poprilične svote novca. Gradimo, opremamo, uvodimo nove usluge, a istodobno nismo financijski adekvatno praćeni. Stoga ne možemo navrijeme izmirivati dugove prema dobavljačima. Tako imamo veliki naslijeđeni dug prema Poreznoj upravi, Elektroprivredi HZ HB..., a zbog nesrazmjera onoga što radimo i onoga kako smo plaćeni previmo i nove dugove. Očekujemo da će naš osnivač, odnosno županija, pregovarati s Elektroprivredom HZ HB i Poreznom upravom te na određen način preuzeti naše obveze.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru ili Youtube-u

Najnovije županija