Gradnja bi trebala trajati između 3-5 godina. Prije početka realizacije projekta trebaju su izvršiti geodetska ispitivanja i kartografiranje terena u omjeru 1:500 i 1:1000.
Sve se radi uz tehničku potporu tvrtke Simens, a potporu projektu još je 2013. godine dala hrvatska strana, kao i Vlada HBŽ-a.
Nakon potpisivanja partnerskog ugovora, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Hercegbosanske županije Ivica Brešić nam je, među ostalim, kazao: – Deseci koncesija su izdani u našoj županiji, međutim, ovo je jedna od rijetkih na kojima se konkretno radi. Strani investitor iz Turske, koji plaća razvoj, uplaćuje sredstva za razvoj tog projekta na području općina Livno i Tomislavgrad.
Nakon što je u okviru 9. Sarajevo Business Foruma potpisan memorandum o suradnji na izgradnji velikog investicijskog projekta vjetroelektrane kod Livna, čemu su nazočili predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, zamjenik turskog premijera Mehmet Simsek i veleposlanik Republike Turske u BiH Haldun Koc, podsjećamo kako su isti potpisnici Yüksel Güler, predsjednik Uprave Enprodea iz Istanbula, i Pero Vrdoljak, predsjednik Uprave IMRES Smart Greenergyja Livno, prethodno potpisali ugovor o partnerstvu koncem listopada 2017. u Livnu, piše Večernji list BiH.
Drugi projekt
Riječ je o partnerstvu na izgradnji vjetroelektrane Široka draga i početku istražnih radova na izgradnji drugog energetskog projekta na toj lokaciji, istoimene reverzibilne hidroelektrane. Potpisivanje ugovora bila je kruna gotovo devetogodišnjeg rada. Šesnaest vjetrostupova i elektrana instalirane snage od 51 megavata financijski su teški 80 milijuna eura, kazao je Pero Vrdoljak, predsjednik Uprave IMRES Smart Greenergyja, te dodao: – Uz vjetropark smo vidjeli da ima smisla razviti još jednu reverzibilnu hidroelektranu. Na tome smo počeli raditi prije 8-9 godina i, evo, sada polako dolazi do realizacije. – kazao je. Na obroncima Kamešnice u neposrednoj blizini je već izgrađeni vjetropark u susjednoj Hrvatskoj, a o vrijednosti vrlo zahtjevnog projekta reverzibilne hidroelektrane, Yüksel Güler, predsjednik Uprave Enprodea iz Istanbula, tom prigodom je kazao kakao je ukupna investicija teška oko 1,6 milijardi eura te da će se proizvoditi oko 1120 megavata el. energije. Bila bi to najveća hidroelektrana te vrste u jugoistočnoj Europi koja bi uzimala vodu iz Buškog jezera, dizala je na nadmorsku visinu od 1050 metara, na kojoj bi se izgradilo drugo jezero, a struja bi se proizvodila ponovnim vraćanjem vode u Buško jezero.
Kako se na prezentaciji u Livnu moglo čuti, ona bi služila za balansiranje mreže električnog napona za taj dio Europe, pa i za cijelu Europu. Do toga se došlo u razgovorima i dogovorima s Europskim prijenosnim sustavom za električnu energiju – ENCOI i pod pokroviteljstvom neprofitne organizacije C.R.E.A.M. Europe, piše Večernji.ba.
