Centri civilnih inicijativa BiH objavili su početkom veljače rezultate monitoringa rada županijskih skupština za 2017.godinu u FBiH.
Prema njihovim ocjenama Skupština HB županije je najlošija skupština u cijeloj FBiH u 2017.godini.
Održala je svega devet sjednica u 2017.godini i usvojila je tek šest zakona.
Skupština HBŽ-a nema dokumente kojim se reguliraju ponašanje zastupnika i drugih javnih dužnosnika.
50 posto zastupnika u Skupštini je profesionaliziralo svoj rad i za to dobivaju izdašne novčane naknade čak i kada se sjednice ne održavaju. Navedeno je, između ostalog, u izvješataju CCI-a BiH.
>>> Skupština HB županije najlošija u cijeloj FBiH; Devet sjednica i šest zakona je premalo
Početkom ožujka (05.03.2018) smo pokušali od Skupštine HBŽ dobiti informaciju o primanjima zastupnika. Nismo dobili odgovor:
Štovani,
možete li nam dostaviti primanja zastupnika u Skupštini HB županije za 2017.godinu.
U nastavku Vam dostavljamo i mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH (koje je dobio CCI sredinom prošle godine kada je tražio isti podatak kao i mi) u kojem se navodi da su primanja zastupnika javni podatak jer se financiraju iz proračuna
„Ipak, budući da u Vašem upitu izražavate bojazan da bi postupanjem po zahtjevu eventualno povrijedili prava navedenih lica ili prekršili odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka, ovom prilikom ćemo Vas, u smislu pojašnjenja, prije svega uputiti na odredbe člana 27. stav (3) Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH kojim je propisano da su podaci o plaćama državnih službenika i namještenika javni.
Takođe, bitno je naglasiti činjenicu da budžet u javnom sektoru donosi zakonodavna vlast i isti predstavlja plan prihoda i rashoda date političko-teritorijalne jedinice, te se između ostalog, bazira na principu transparentnosti. S obzirom da se javna budžetska sredstva formiraju iz poreza i drugih prihoda koje plaćaju građani, nesumnjivo je opravdano građane upoznati sa radom javnih organa i trošenjem budžetskih sredstava, što predstavlja jednu od osnovnih pretpostavki kontrole.
Dakle, zaposleni u javnom organu su korisnici budžetskih sredstava, te stoga ne mogu uživati zaštitu na privatnost u pogledu obrade ličnih podataka u onoj mjeri u kojoj se ta zaštita Zakonom obezbjeđuje fizičkom licu u privatnom sektoru ili nekim drugim „običnim“ životnim situacijama. Osim navedenog, podaci o primanjima zaposlenih u javnom organu ukazuje na način trošenja budžetskih sredstava, što preventivno može djelovati na nezakonite radnje ili korupciju tog javnog organa, te se stoga nesumnjivo može reći da je objavljivanje ovakve informacije u javnom interesu.Sve naprijed navedeno upućuje da se podaci o plaćama zaposlenih u javnim organima Federacije Bosne i Hercegovine i kantona trebaju učiniti javnim, što podrazumijeva neto i bruto plaću. Isto se odnosi i na sva druga primanja koji se isplaćuju iz budžeta, kao što su različite naknade, nagrade i slično.Dakle, nesporno je da se plaća i druga primanja mogu i trebaju učiniti javnim, međutim iz objavljenog iznosa ne trebaju biti vidljivi pojedini dijelovi plaće kao što su, na primjer, odbici za alimentaciju, kredit, članarina za sindikat i slično.
Ovi podaci predstavljaju lične karakteristike i opredjeljenja pojedinca kao nosilaca ličnih podataka, spadaju u sferu privatnosti te stoga ne mogu biti javno dostupni bez ikakvih ograničenja. „
Lp
Potom smo još jednom uputili zamolbu (15.03.2018) da nam dostave tražene podatke. Opet nismo dobili odgovor:
Štovani,
možemo li u što skorije vrijeme dobiti traženu informaciju o primanjima zastupnika u Skupštini HB županije u 2017.godini?
Lp
CCI BiH je 2016.godine zatražio podatke o primanjima zastupnika u Skupštini HBŽ. Nisu ih dobili. Kao niti 2017.godine kada su se iz Skupštine HBŽ pozvali na Zakon o zaštiti osobnih podataka. Ali kako stoji u odredbi člana 27. stav (3) Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH podaci o plaćama državnih službenika i namještenika su javni.
>>> Zbog korupcije pokrenuta istraga protiv visokog dužnosnika Skupštine HBŽ-a
Prema svemu gore navedenom porezni obveznici HB županije su zadnjih nekoliko godina zakinuti za informaciju kako se troše njihovi novci. Što u normalnim europskim državama, koje su nam uzor, je nezamislivo.
Ipak, okvirno se može pretpostaviti koliko iznose današnja prosječna primanje zastupnika ako se uzmu podaci iz 2013.godine do kojih je došao CCI BiH. U njihovom izvještaju iz 2013.godine o radu Skupštine, u kojem je tada navedeno primanje svakog zastupnika pojedinačno, stoji da je prosječno primanje zastupnika u Skupštini oko 2,450.00 maraka.
Uposredbe radi, predsjednici nekih država u regiji (Srbija, Makedonija, Albanija) imaju plaće u ovom rangu. (Infografika: Kolika su mjesečna primanja predsjednika zemalja regije)
Za pretpostaviti je da se u posljednjih nekoliko godina primanja zastupnika kreću oko ove brojke.
A što smo dobili zauzvrat zaključite sami.
