Izložba livanjskog fotografa amatera Mate Kaića pod nazivom “Svjetlopisi pod bosanskim nebom“ otvorena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Franjevačkim muzejom i galerijom Gorica – Livno, prenosi pogled.ba.
Ravnateljica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica - Livno Dražena Džeko izrazila je zadovoljstvo što jedna od najrespektabilnijih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini ima priliku predstaviti se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
„Bogati fundus Franjevačkog muzeja predstavljamo izložbom fotografija Mate Kaića, prvog livanjskog fotoamatera čija najstarija datirana fotografija je iz davne 1902. godine“, rekla je ravnateljica.
Mate Kaić kao pripadnik stare gradske livanjske obitelji još od 1902. pa do 1940. vrijedno izučavajući fotografske priručnike sam stječe znanje iz fotografije i kao fotograf amater bilježi i najzanimljivije predjele, događaje i običaje iz svog livanjskog kraja, Sinja, Splita, okolice Dubrovnika, kupreške visoravni, te ravnateljica Džebo ističe da danas njegove fotografije svjedoče o davno zaboravljenim vremenima, ljudima i običajima.
Pročelnik Studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru doc. dr. Damir Zorić rekao je kako je oduševljen što je Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno došao u Mostar s dijelom blaga kojeg čuva sa željom da se to mostarskoj kulturnoj javnosti predstavi.
„Bitno je da ljudi vide kakvo blago u svome dvorištu imamo. Mato Kaić je relativno znano ime u Livnu, ali čim se maknemo malo dalje, a da ne govorimo široj kulturnoj javnosti, nedovoljno je poznato ime. Iako već amatersko oko koje pogleda ove fotografije pokazuju kakav je bio majstor svjetla, kakav je bio opažatelj motiva i kako je taj bujan život prenosio na svoje fotografije“, precizirao je Zorić te je dodao kako će svatko tko pogleda fotografije uočiti jedan bujan život, jednu staru tradicijsku kulturu Livnjaka onakva kakva je bila i kakve danas više nema.
Mato Kaić prvi je fotoamater iz Livna, a fotografije iskazuju njegov istančan osjećaj za izbor motiva, postojeći trenutak kao i izvrstan smisao za kompoziciju. U njegovu opusu prevladavaju povijesno-etnografski motivi s crtom domoljublja. Kaićeva fotografska ostavština pruža bolji uvid u do sada nedovoljno istražen bosanskohercegovački fotoamaterizam koji je pridonio razvoju umjetničke fotografije u BiH.
Zbirka negativa, pozitiva i dijapozitiva na staklu iz ostavštine Mate Kaića koja je pohranjena u FMGG – Livno sastoji se od 327 staklenih ploča, a muzeju ju je darovala Kaićeva kćer Vojislava zajedno s fotografskom opremom i pratećom literaturom. Pravo je čudo da su se takvi nosači fotografskog zapisa koristili u livanjskom kraju početkom 20. stoljeća, a još veće da su se uspjeli sačuvati do danas.
