U Federaciji Bosne i Hercegovine 24. veljače ove godine na snagu stupa Zakon o posebnom Registru lica pravomoćno osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH.
Ovaj datum je preciziran objavom Zakona u Službenim novinama FBiH od 16. veljače u kojima je navedeno da ovaj akt stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u ovom službenom glasilu.
Podsjećamo, ovaj zakon usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH 21. prosinca 2023. godine i na sjednici Doma naroda od 25. siječnja 2024. godine.
Ovo je jedan od najvažnijih zakona za zaštitu djecu donesen u FBiH nakon Daytonskog mirovnog sporazuma.
Osim što je, kao što je već u javnosti poznato, ovaj zakon predvidio da se vodi registar pedofila, on jasno definira koje sve pravosnažno osuđene osobe u FBiH ulaze u Registar te staje ukraj dosadašnjem nesmetanom zapošljavanju svih onih koji su se unatoč pravomoćnim presudama mogli zaposliti u neku od institucija ili ustanova koje uključuju rad s djecom, piše Raport.
Unosi se i DNK profil presuđenog pedofila
S ovim zakonom predviđen je i nadzor i kontrola takvih osoba, a sada je na nadležnima da ga provode.
Tako će u Registar biti upisana lica pravosnažno osuđena za silovanje, za spolni odnos sa nemoćnom osobom, za spolni odnos zloupotrebom položaja, oni osuđeni za prinudni spolni odnos, za spolni odnos sa djetetom, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, kao i presuđeni za navođenje na prostituciju, trgovinu ljudima, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije, upoznavanje djeteta sa pornografijom, te presuđeni za rodoskrvnuće.
Osim osobnih podataka i mnogi drugi podaci o pravosnažno presuđenim osobama za navedena kaznena djela bit će unesena u Registar, što podrazumijeva i DNK profil osuđenog.
Jedan od najvažnijih zakona za zaštitu djecu
Poseban županijski registar će voditi deset županijskih ministarstava unutarnjih poslova. Federalni registar će voditi nadležna organizacijska jedinica Federalnog ministarstva unutarnjih poslova prema pravilima koja važe za vođenje kaznene evidencije.
Procedura upisa će teći na način da će nadležni sudovi odmah po pravomoćnosti dostavljati sudske odluke koje se odnose na kaznena djela navedena u ovom zakonu nadležnom županijskom ministarstvu unutarnjih poslova radi upisa u županijski registar.
Jasne obveze
Potom su županijska ministarstva dužna u roku od osam dana dostaviti te podatke Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova radi upisa u Registar.
Županijska ministarstva unutarnjih poslova imaju obvezu da u roku od dva mjeseca u Registar unesu podatke o osobama ranije pravomoćno osuđenima za kaznena djela navedena u ovom zakonu, te da ih odmah dostave Ministarstvu unutarnjih poslova FBiH.
I kazneno-popravne ustanove u FBiH imaju obvezu da nadležnom županijskom ministarstvu i FMUP-u dostave podatke o datumu stupanja na izdržavanje kazne, kao i datumu otpuštanja sa izdržavanja kazne osobe osuđene za pedofiliju ili drugo kazneno djelo protiv spolnog integriteta djeteta ili maloljetne osobe.
Važno je što će u Registar biti upisane osobe koje nisu kazneno djelo počinile na području ovog entiteta, ali u FBiH imaju prijavljeno boravište ili prebivalište.
Razmjena podataka
Podaci iz Registra vodit će se trajno i neće se brisati.
Registar neće biti javno dostupan, ali se podaci iz njega mogu dati sudu, tužiteljstvu i organima unutarnjih poslova u vezi s kaznenim postupkom koji se vodi protiv lica upisanog u Registar, odnosno tužiteljstvu i organima unutarnjih poslova u vezi s otkrivanjem počinitelja kaznenih djela koje tretira ovaj zakon.
Prilikom prijema u radni odnos ili angažiranja određenog lica za obavljanje poslova koji dovode do neposrednog kontakta sa djecom, nadležni organi obvezni su zatražiti podatak da li je to lice upisano u Registar.
Škole i vrtići morat će provjeravati jesu li kandidati za posao upisani u Registar.
Poznato je da je do sada bilo slučajeva u FBiH da su se presuđeni pedofili nesmetano zapošljavali u školama, što sada, ako se bude primjenjivao zakon, neće biti moguće.
Ako takve podatke ne budu tražili, odgovorna osoba primjerice u školi ili vrtiću bit će kažnjena novčanom kaznom od 8.000 do 15.000 KM.
Novčanom kaznom od 10.000 KM do 20.000 KM bit će kažnjeno pravno lice ako u propisanom roku ne dostavi podatke organu nadležnom za vođenje Registra.
Predviđene sankcije
Predviđene su i sankcije za eventualne zloupotrebe podataka uz Registra, kao i za osobe upisane u Registar ako budu kršile neku od mjera propisanih s ovim zakonom.
Također, podaci iz Registra mogu se dati i organima i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koja u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt sa djecom ako za to postoji opravdan interes, kao i drugim organima, organizacijama i ustanovama koje su nadležne za vođenje postupaka za ostvarivanje zaštite prava i interesa djece.
Veoma bitno je to što ovaj zakon propisuje da ukoliko lice za koje se traže podaci nije upisano u kaznenoj evidenciji koja se vodi u Federaciji BiH, organ nadležan za vođenje Registra obavezno će zatražiti podatke o osuđivanosti od nadležnog organa u BiH koji tu evidenciju vodi.
Nema više prakse brisanja presuda
Ovim zakonom sada je sudovima u FBiH omogućeno da se počiniteljima kaznenih djela u vezi s pedofilijom i drugim oblicima spolnog iskorištavanja djece nakon izdržane kazne zatvora mogu odrediti posebne mjere.
Te mjere mogu biti obvezno javljanje policiji, obavještavanje o putovanju izvan mjesta stanovanja i promjeni osobnih podataka i uzdržavanje od posjećivanja mjesta i objekata na kojima se okupljaju djeca.
U slučaju kolizije ovog zakona sa odredbama Kaznenog zakona Federacije BiH primjenjuju se odredbe ovog zakona.
Odredbe Kaznenog zakona FBiH o brisanju osude uskladit će se sa odredbama ovog zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
To znači da presuđeni pedofili i počinitelji drugih kaznenih djela nad djecom u FBiH nakon protoka određenog vremenskog perioda kao što je do sada bio slučaj, neće više moći da traže brisanje podataka o osudi.
Inače, u RS postoji Registar osuđenih pedofila, a FBiH je skoro 30 godina nakon rata konačno usvojila ovaj zakon i to na prijedlog federalnih zastupnika Lane Prlić, Anera Žuljevića i Jasmina Duvnjaka.
