Prošla je godina dana od prvih registriranih slučajeva zaraze koronavirusom u Europi. Još uvijek nemamo odgovore na mnoga pitanja o ovom virusu pa niti na ono najvažnije - kada se jednom zarazimo koronavirusom štiti li to naše tijelo od ponovne infekcije i, ako da, koliko dugo može trajati ovaj imunitet.

Na početku pandemije nitko nije imao imunitet na novi koronavirus i znati više o imunitetu presudno je za razumijevanje kako dalje, piše James Gallagher, BBC dopisnik za zdravlje i znanost.

Naš imunološki sustav je obrana tijela od infekcije i sastoji se iz dva dijela. Prvi dio je uvijek spreman reagirati čim naše tijelo napadne bilo koji vanjski uljez. Poznat je kao urođeni imunološki odgovor koji djeluje tako što izaziva upalne procese i povećava bijela krvna zrnca koja mogu uništiti inficirane stanice.

Ali ovaj sustav nije specifičan za koronavirus. Neće reagirati tako i neće stvoriti imunitet na koronavirus.

Umjesto toga potreban je stečeni imunološki odgovor. To uključuje stanice koje proizvode ciljana antitijela koja se zakače za virus kako bi ga zaustavile. Također je otkriveno da i jedna vrsta imune stanice, koja se naziva T-stanica, napada stanice zaražene virusom. Ta reakcija je poznata kao imuni odgovor stanica i također može biti ključna.

To zahtijeva vrijeme - studije pokazuju kako je potrebno oko 10 dana da se počnu stvarati antitijela, a najteži bolesnici razvijaju najjači imunološki odgovor.

Ako je stečeni imunološki odgovor dovoljno jak, mogao bi ostaviti trajnu “memoriju” na infekciju koja će onda pružiti zaštitu u budućnosti.

Nije poznato hoće li ljudi koji imaju samo blage simptome ili ih uopće nemaju, razviti dovoljno jak stečeni imunološki odgovor.

Razumijevanje uloge T-stanice još uvijek je u fazi razvoja, ali nedavno istraživanje pokazalo je da ljudi koji na testiranju nemaju antitijela na koronavirus mogu još imati određeni imunitet.

Za svaku osobu koja je pozitivna na antitijela, utvrđeno je da su dvije imale T-stanice koje prepoznaju i uništavaju zaražene stanice.

- Izgledaju prilično izdržljivo i pronađene su kod gotovo svih ljudi koji su bili izloženi koronavirusu - rekao je profesor Danny Altmann s Imperial Collegea u Londonu.

Memorija imunološkog sustava prilično je slična našoj - neke infekcije pamti dobro, ali i isto tako može zaboraviti druge.

Naš imunološki sustav memorira ospice. Kada ih jednom prebolujemo stičemo doživotni imunitet (kao što to čini oslabljena verzija MMR cjepiva). Međutim, postoje mnoge druge bolesti koje se prilično zaboravljaju. Djeca mogu dobiti RSV (respiratorni sincicijski virus) više puta tijekom jedne godine.

Međutim, koronavirus (Sars-CoV-2) ne postoji dovoljno dugo da bi se znalo koliko traje imunitet.

Nedavno istraživanje koje je provela Državna agencija za javno zdravstvo Engleske (Public Health England - PHE) pokazuje kako je većina ljudi koji su imali virus zaštićena od ponovne infekcije barem pet mjeseci (koliko je analiza pokazala do sada).

Ali neki ljudi su ponovo zaraženi koronavirusom i čak bez simptoma, u svom nosu i ustima mogu zadržati visoku razinu virusa i tako je prenijeti drugima.

PHE će i dalje pratiti ljude koji su predmet u ovoj studiji, a to su zdravstveni radnici, kako bi se otkrilo koliko traje imunitet, piše BBC.

Pored ove vrste koronavirusa studija uključuju i druge koronaviruse koji mogu biti od pomoći i dati neke odgovore.

Studije su pokazale da bi se neki pacijenti mogli ponovno zaraziti u roku od godinu dana.

Istraživanje na King's Collegeu u Londonu također je pokazalo da je razina antitijela koja ubijaju koronavirus oslabila tijekom tromjesečne studije.

Ali čak i ako antitijela nestanu, stanice koje ih proizvode, nazvane B-stanice, još uvijek mogu biti u prisutne u organizmu. B-stanice španjolske gripe pronađene su kod ljudi 90 godina nakon te pandemije.

Ako je isto i s Covidom, druga infekcija bi trebala biti blaža od prve.

Još uvijek nije dokazano što se dugoročno događa s T-stanicama. Ali, T-stanice protiv Sarsa (teški akutni respiratorni sindrom) pronađene su i 17 godina kasnije.

Jedno od pitanja koje se postavlja je i to da li prehlada može stvoriti imunitet na koronavirus? Neki kažu da je i to moguće.

Istraživanja na ovu temu su još uvijek u tijeku, ali možda postoje neke infekcije koje izgledaju dovoljno slično virusu koji uzrokuje Covid da bi ljudi mogli steći određenu zaštitu.

Laboratorijski testovi pokazuju da T-stanicce stvorene za borbu protiv Sarsa ili prehlade također mogu reagirati protiv novog koronavirusa.

Koliko je to često i koliku zaštitu pruža, još uvijek nije poznato.

Može li se zaraziti kronavirusom dva puta?

Ovaj slučaj još uvijek nije tako čest obzirom da je prošlo tek nešto malo više od godinu dana od prvih slučajeva zaraze koronavirusom ali postoje dokazi da je registrirana reinfekcija koronavirusom kod ljudi u kratkom vremenskom razdoblju.

Znanstvenici su suglasni da je kod ovih slučajeva problem bio u testiranju, jer je pacijentima pogrešno rečeno da više nisu zaraženi virusom.

Trenutna studija Državne agencije za javno zdravstvo Engleske o imunitetu kod zdravstvenih radnika otkrila je 44 potencijalne ponovne infekcije u skupini od 6.614 ljudi koji su prethodno imali virus.

Istraživači su zaključili da je ponovna infekcija neuobičajena, ali da je i dalje moguća, te kažu da se ljudi moraju nastaviti pridržavati trenutnih mjera, bez obzira jesu li imali antitijela ili ne.

Znanstvenici iz Hong Konga nedavno su izvijestili o slučaju mladog, zdravog muškarca koji se oporavio od Covida-19 da bi se ponovno zarazio četiri mjeseca kasnije. Koristeći sekvenciranje genoma virusa, mogli bi dokazati da se zarazio dva puta jer su se sojevi virusa razlikovali.

Stručnjaci kažu da ponovna infekcija ne čudi, ali vjerojatno će biti rijetka i potrebne su veće studije kako bi se ona što bolje razumjela.

Još jedno od čestih pitanja je i to da li smo imuni na virus ako imamo antitijela? Još uvijek nema dokaza za te tvrdnje i zato je Svjetska zdravstvena organizacija zabrinuta zbog zemalja koje koriste testove na antitijelela kao “potvrdu” da su zaštićeni od ponovne infekcije kao izgovor za neuvođenje strožijih mjera.

Ono što je sigurno je da će gotovo svaki pacijent imati neka antitijela, ali ne svi istu količinu i istu vrstu. Neutralizirajuća antitijela su ona koja spriječavaju koronavirus da uđe u ljudsku stanicu. Studija na 175 oporavljenih pacijenata u Kini pokazala je da 30 posto ima vrlo nisku razinu tih neutralizirajućih antitijela.

Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi "da stanični imunitet (drugi dio stečenog odgovora) također može biti presudan za oporavak".

Drugi problem je činjenica da ako ste vi zaštićeni svojim antitijelima, ne znači da još uvijek ne možete biti domaćin virusu i prenijeti ga drugima.

Koronavirus definitvno ostavlja razne posljedice na ljudski organizam i mnogo će vremena proći dok ne budu otkrivene sve ili bar velika većina njih. Neke od njih su zabilježene do sada a trenutne studije se bave i time mogu li ljudi s antitijelima promijeniti svoje ponašanje.

Svaki imunološki sustav je jedinstven - neki mogu postići uspješnije obrambene odgovore od drugih.

Od kraja prošle godine prva cjepljenja protiv koronavirusa su službeno počela. Većina vodećih studija i stručnjaka je mišljenja da ljudi koji su već imali Covid-19 trebali bi i dalje primiti cjepivo kad za to dođe vrijeme.

Doktor Julian Tang sa Univerziteta Leicester kaže da cjepljenje nakon oporavka od Covid-19 nije problem i vjerojatno će samo ojačati prirodni imunitet. (Fena)

- To vidimo i kod cjepiva protiv sezonske gripe – rekao je.

Znanstvenici Državne agencije za javno zdravstvo Engleske također će nadgledati imunitet sudionika u njihovoj SIREN studiji.

Imunološki sustav je veoma važan iz razloga osobnog zdravlja kao i to hoćete li Covid-19 dobiti više puta i koliko često.

Imunitet je također ključan kada je u pitanju koliko je virus smrtonosan. Ako ljudi imaju bar neku zaštitu, to će bolest učiniti manje opasnom.

Bolje razumijevanje imuniteta moglo bi dovesti do popuštanja mjera ako budemo znali sa sigurnošću ko je u opasnosti od dobivanja ili širenja virusa.

Ako se ispostavi da je teško steći dugoročni kolektivni imunitet onda se dovodi u pitanje i rezultat vakcinacije. Ostaje da vidimo da li možda promijeniti način na koji će se cjepivo koristiti - hoće li to biti jednom u životu ili jednom godišnje poput cjepiva protiv gripe.

A trajanje imuniteta, bilo infekcijom ili imunizacijom, reći će nam kolika je vjerojatnost da ćemo uspjeti zaustaviti širenje virusa.

Sve su to mnoga pitanja na koja nam još uvijek nedostaju odgovori, zaključuje u autorskom tekstu James Gallagher, dopisnik za zdravlje i znanost BBC-a.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com

Najnovije zanimljivosti