Jedno od usuglašenih načela bošnjačkih stranaka za izmjene Ustava FBiH i Izbornoga zakona BiH predviđa uspostavu pune simetrije između Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i Vijeća naroda Republike Srpske tako što bi se nadležnosti Doma naroda u FBiH izjednačile s nadležnostima Vijeća naroda u RS-u, piše Večernji list BiH.
Pojednostavljeno, SDA, SBB, SDP i DF zagovaraju značajno umanjenje ovlasti gornjeg doma federalnoga Parlamenta.
Kada bi kojim slučajem takav prijedlog bio prihvaćen, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH bi odlučivao samo o zakonima koji se osporavaju kao zakoni od vitalnog nacionalnog interesa. Funkcija gornjeg doma entitetskog Parlamenta, koju trenutačno ima Dom naroda, bila bi potpuno izgubljena. Kroz Zastupnički dom bošnjačke stranke bi preglasavanjem Hrvata mogle donositi brojne zakone, odluke, imenovanja, ne razmišljajući više hoće li te odluke u Domu naroda biti osporene.
Sadašnja uloga Doma naroda Parlamenta FBiH, kakva je predviđena Washingtonskim sporazumom i Ustavom FBiH, propisuje da svaki zakon ili odluka iz Zastupničkog doma mora ići na potvrdu u Dom naroda. S druge strane, odluke Narodne skupštine RS-a ne moraju dobiti takvu potvrdu u Vijeću naroda RS-a. Tu je jedna od tih ključnih razlika između ta dva tijela i njihovih mjerodavnosti. Očito je kako se iskustvo iz RS-a sviđa bošnjačkim strankama i da političku dominaciju Srba u RS-u žele prepisati u Federaciji. Apsurdno je što su upravo te stranke do sada bile najveći kritičari majorizacije Bošnjaka i Hrvata koju omogućava dominantna zakonodavna uloga Narodne skupštine u odnosu na Vijeće naroda RS-a.
No, ono što je bošnjačkim strankama možda i važnije od samog donošenja zakona je formiranje vlasti. Kada bi se izjednačile ovlasti Vijeća naroda RS-a i Doma naroda FBiH, bošnjačke stranke mogle bi same imenovati predsjednika i dopredsjednike FBiH te premijera i entitetsku Vladu. A javna je tajna da se borba oko izbora izaslanika u Dom naroda umnogome tiče upravo utjecaja na izbor izvršne vlasti. Bošnjačkim strankama je uvijek cilj bio osvojiti više od trećine hrvatskih mjesta u Domu naroda, koliko je potrebno za imenovanje predsjednika, dopredsjednika i Vlade FBiH. U tomu su 2010. godine i uspjele, istina, zahvaljujući OHR-ovoj matematici po kojoj je jedna trećina od 17 (hrvatskih izaslanika) pet. Rezultat je bio platformaška vlast bez legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda. Kada bi uloga Doma naroda u FBiH bila izjednačena s onom Vijeća naroda u RS-u, ni jedna buduća vlada u Federaciji ne bi uključivala legitimne predstavnike hrvatskoga naroda, odnosno izbornu volju većine hrvatskih glasača. Skoro da bi bilo nevažno kako i koliko Hrvata je izabrano u Dom naroda jer bošnjačke stranke u FBiH već sad imaju marionetske klubove Srba i “ostalih”. Zaštita hrvatskih interesa tada bi bila isključivo prepuštena Ustavnom sudu FBiH, gdje je također limitirana uloga hrvatskih sudaca. Prihvaćanje ili nametanje ovakvog prijedloga značilo bi uvođenje bošnjačkoga entiteta (FBiH) ne na mala, već na velika vrata.
