Komercijalne banke koje posluju na teritoriju BiH najvećim su dijelom strane banke iz Austrije, Italije, Njemačke, Hrvatske, Turske te drugih zemalja.

Banke u Bosni i Hercegovini koje su s većinskim privatnim stranim kapitalom drže više od 91 posto bh. tržišta, piše Večernji list BiH.

Većina država zadužuje se iz niza razloga, kao što su sprečavanje rasta poreza, umanjivanje posljedica recesije, financiranje novih investicija, umanjivanje posljedica prirodnih nepogoda. Dok BiH u posljednjih desetak godina većinu svoga zaduživanja usmjerava u javnu potrošnju, mnogo manje novca posuđivalo se radi kapitalnih investicija ili značajnih infrastrukturnih projekata, dio je iz izvješća Centra civilnih inicijativa. Osim zaduživanja kod međunarodnih financijskih institucija, značajan dio zaduživanja otpada na neodrživo, skupo, višestruko negativno unutarnje i komercijalno zaduživanje uzimanjem kratkoročnih kredita, emisijom obveznica i rizničnih zapisa. Ovakva vrsta zaduživanja višestruko je štetna.

Štetna zaduženja

Prvo, vlade nemaju nikakav motiv ni obvezu raditi bilo kakve reforme jer, za razliku od međunarodnih financijskih institucija (MMF ili Svjetska banka) koje financiranje uvjetuju provođenjem određenih reformi, komercijalne banke to ne traže. Drugo, ovakva vrsta kreditiranja mnogo je skuplja i štetnija za bh. gospodarstvo jer su kamatne stope veće, otplata brža, proračuni time izloženiji, a kreditiranje je u pravilu u domaćoj valuti. Vrijednost duga u 2017. bila je dvije milijarde i 250 milijuna KM, uz rapidan rast u posljednje tri godine u vrijednosti od 390 milijuna KM ili 21 posto. Vlada Federacije BiH je tijekom 2016. godine donijela tri odluke o zaduživanju preko emisije obveznica u iznosu od 140 milijuna KM, s rokom dospijeća 3 i 5 godina te kamatnom stopom od 1,85 do 3,40%. Također, Vlada Federacije BiH donijela je trinaest odluka o zaduživanju preko emisije rizničnih zapisa u iznosu od 321 milijun KM, s rokom dospijeća od 3 do 12 mjeseci uz kamatnu stopu od -0,006 do 1,15%. Zbroj ta dva zaduženja iznosi 461 milijun KM tijekom jedne godine. Republika Srpska je tijekom 2016. godine emitirala osam emisija dugoročnih obveznica u svrhu financiranja proračunskih izdataka u nominalnom iznosu od 282 milijuna KM, s rokom dospijeća od 3 do 10 godina i kamatnom stopom od 3,50 do 5%. Također, Vlada, tj. ministar financija Republike Srpske je u 2016. godini donio deset odluka o emisiji rizničnih zapisa Republike Srpske, u ukupnom iznosu od 185 milijuna KM, uz kamatnu stopu od 0,10 do 2,71%. Zbroj ta dva zaduženja iznosi 467 milijuna KM tijekom jedne godine.

Riznični zapisi

Kumulativno, Vlada FBiH i Vlada RS-a su se tijekom 2016. po osnovi rizničnih zapisa i obveznica zadužile za 928 milijuna KM. Poseban problem je višegodišnji trend rasta zaduživanja u stotinama milijuna maraka godišnje, što se nastavilo u 2017. te se planira i u 2018. godini. Sličnim putem idu i pojedine županije.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije BiH