“Pet je kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Od tih pet, četiri su bošnjačka kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva i dominantno se obraćaju bošnjačkom biračkom tijelu, te jedan koji se obraća isključivo hrvatskim glasačima.
U takvom odnosu kandidata nema nikakve sumnje, dr. Dragan Čović ima punu potporu kako mene osobno, tako i HSS-a. “
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke BiH, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i kandidat na listi HDZ BIH, HSS, HKDU BIH, HSP-HNS, HSP dr. Ante Starčević BIH, HDU BIH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH Mario Karamatić za Vrisak.info govori o najaktualnijim političkim temama u Bosni i Hercegovini.
Gospodine Karamatić, 7. listopada 2018. godine držati će se Opći izbori u BiH. Izborni zakon nije promijenjen, različita su tumačenja hoće li se i kako popuniti federalni i državni Dom naroda te hoće li se rezultati izbora moći u potpunosti implementirati. Kako vidite trenutnu situaciju i kakav rasplet očekujete?
Jedino što je jasno svima je da se rezultati izbora neće moći implementirati jer jednostavno ne postoje odredbe Zakona po kojima bi se to uradilo. Očekujem najveću krizu u poslijeratnoj BiH. Rasplet ovisi u prvom redu od bošnjačke politike. Ili dogovor po kojemu bi bila zadovoljena sva tri konstitutivna naroda ili lagano umiranje BiH u agoniji. Odgovornost i izbor je upravo na Bošnjacima kao najmnogobrojnijem narodu.
Stranke Hrvatskog narodnog sabora na Izbore ne idu sa zajedničkom listom. Je li se HNS podijelio na dva bloka, predvođena HDZ-om BiH i HDZ-om 1990? Gdje će HSS BiH nastupiti samostalno, gdje u koaliciji?
Ne bih to nazvao podjelom na dva bloka. Velika većina stranaka HNS-a na izbore, navlastito razinu Federacije i BiH ide u koaliciji sa HDZ-om BiH. Činjenica je kako je HDZ 1990 uspio okupiti nekoliko predsjednika stranaka koje nemaju niti jednog zastupnika na bilo kojoj razini te to pokušava predstaviti kao neki ozbiljan pandan koaliciji stranaka HNS-a. HSS samostalno izlazi na županijskim razinama gdje nije ugrožen hrvatski nacionalni interes, u Zapadnoj Hercegovini i Posavini, sve ostale Županije i sve ostale razine smo u koaliciji stranaka HNS-a
Pet je kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Tko ima Vašu podršku? Hoće li ovaj put o izboru istog odlučiti hrvatski ili bošnjački glasovi i ugrožava li podijeljenost na hrvatskoj političkoj sceni izbor legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva?
Pet je kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Od tih pet četiri su bošnjačka kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva i dominantno se obraćaju bošnjačkom biračkom tijelu, te jedan koji se obraća isključivo hrvatskim glasačima. U takvom odnosu kandidata nema nikakve sumnje, dr. Dragan Čović ima punu potporu kako mene osobno, tako i HSS-a. Podijeljenost na hrvatskoj političkoj sceni ne bih rekao da postoji. Stranke koalicije HNS-a će ostvariti više nego uvjerljivu pobjedu, od preko 3/4 ukupnih hrvatskih glasova, hoće li to biti dovoljno odlučit će bošnjački glasovi za bošnjačke kandidate za hrvatskog člana Predsjedništva.
Često su Vaši stavovi o uređenju i budućnosti Bosne i Hercegovine jasnije izrečeni nego od strane drugih političara. Neki ih smatraju i radikalnima. Kako vidite BiH u kojoj će svi biti sretni i zadovoljni. Je li takvo nešto realna mogućnost ili utopija?
Ne bih te stavove nazvao radikalnim nego realnim i logičnim. Ako se ne možemo dogovoriti najbolje da se raziđemo. Tako je to i u životu a i u politici. BiH u kojoj će svi biti sretni i zadovoljni je moguća. Preduvjet za to je da politički predstavnici tri naroda postignu dogovor koji bi relaksirao odnose i otjerao strahove. Ukoliko bilo tko misli kako je moguća BiH u kojoj jedan narod dominira nad drugim, nameće mu predstavnike, pa čak ide toliko daleko da mu osporava naciju i pravo na jezik i kulturu griješi. Ta i takva BiH jednostavno nije održiva.
Nadovezati ćemo se na pitanje iznad. Kako bi se u BiH došlo do dogovora oko promjene Ustava i mogućih promjena u teritorijalno-administrativnom uređenju ove države isti bi trebali podržati politički predstavnici sva tri konstitutivna naroda uz prethodni „blagoslov“ međunarodne zajednice. Slažete li se s navedenim i postoji li mogućnost za takvo nešto u nekoliko narednih godina? Što bi u jednom takvom procesu s hrvatske strane bio politički maksimum, a što politički minimum, odnosno crta ispod koje se ne smije ići?
Moj stav je tu jasan, Herceg Bosna je minimum. S njom smo ušli u cijelu priču stvaranja zajedničke države sa druga dva naroda. Ne vidim niti jednoga razloga zbog čega bi pristali na manje od onoga s čime smo krenuli.
