Iako mikrokreditne organizacije i fondacije imaju negativan rejting u javnosti, njihovo poslovanje svake godine sve je uspješnije.
Prema podacima za prvih šest mjeseci ove godine, u FBiH je na dan 30. lipnja 2018. poslovalo 12 MKO-ova, od toga 11 MKF-ova i jedan MKD, piše Večernji list BiH.
U mikrokreditnom sektoru bila je zaposlena 1501 osoba. Ukupna aktiva mikrokreditnoga sektora iznosi 563,3 milijuna KM, od čega se na MKF-ove odnosi 433,9 milijuna KM ili 77%, a na MKD-ove 129,4 milijuna KM ili 23%.
Povećanje aktive
U odnosu na stanje na 31. prosinca 2017., ukupna aktiva je veća za 36,4 milijuna KM ili 7%. - Ukupni mikrokrediti iznose 435,5 milijuna KM, što čini 77% ukupne aktive MKO-ova i veći su za 6% u odnosu na kraj prethodne godine - stoji u izvješću koje je objavila Agencija za bankarstvo FBiH. Na razini mikrokreditnoga sektora iskazan je pozitivan financijski rezultat u iznosu od 11,5 milijuna KM, što je za 1,8 milijuna KM ili 18% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. MKF-ovi su iskazali višak prihoda nad rashodima u ukupnom iznosu od 9,2 milijuna KM, dok su MKD-ovi iskazali neto dobit u iznosu od 2,3 milijuna KM. - Na osnovi pokazatelja poslovanja mikrokreditnog sektora, temeljenih na analizi dostavljenih izvješća MKO-ova s 30. lipnja 2018., može se zaključiti da poslovanje MKO-ova u FBiH bilježi poboljšanje u odnosu na kraj prethodne godine, izraženo kroz iskazani rast aktive, povećanje mikrokreditnog portfelja, uz nepromijenjene pokazatelje kvalitete mikrokredita (RKG), rast kapitala, ali i rast broja zaposlenika u mikrokreditnom sektoru u FBiH - zaključeno je u izvješću. Ovaj sektor na sličan način je radio i u RS-u. Ovi su podaci možda i iznenađujući s obzirom na kamate koje nude ove financijske institucije. U pojedinim slučajevima idu i iznad 40%.
Kamate veće od 40 posto
Prema službenim podacima, kod tri mikrokreditne organizacije zabilježene su kamate od 40,6% do čak 43,73%. I dok mikrokreditne organizacije to pravdaju time što je riječ o zaduženjima na manje iznose s kratkim rokom otplate, javnost nema nimalo razumijevanja za te brojeve. Neke od ovih organizacija čak podsjećaju na priče koje se mogu čitati u optužnicama protiv osoba koje su optužene za lihvarenje. Naime, neki od MKO-ova plasiraju kredite do 390 KM uz mjesečnu kamatu od 2% i jednokratnu fiksnu naknadu od 29%. Treba naglasiti kako im je država omogućila raditi po takvim uvjetima pa se s razlogom možemo pitati zašto država ne stane u punom kapacitetu u zaštitu građana i spriječi radnje u financijskom sektoru koje svojim načinom rada podsjećaju na lihvarenje. Možda će približavanjem EU ovakvi kreditni aranžmani biti ukinuti. Teško je da će domaće vlasti stati na kraju ovakvom načinu poslovanja samoinicijativno.
