Clintonova knjižnica vjerojatno će još dugo vremena ostati zanimljiva riznica podataka za sve hrvatske povjesničare i sve one zainteresirane za proučavanje ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije jer je ovaj, 42. po redu predsjednik bio na čelu SAD-a od 1993. do 2001. godine, odnosno u vrijeme dok su se vodili ratovi i sklapao mir na Balkanu.
Njegov predsjednički arhiv sadrži više od 78 milijuna stranica povjerljivih zapisa, 20 milijuna e-mailova, 2 milijuna fotografija te 12 i pol tisuća videosnimaka, koje su dokumentirale život i rad Billa Clintona. A novi povjerljivi dokumenti stalno pristižu na uvid javnosti, pa i oni vezani uz Hrvatsku.
Iako je ova knjižnica smještena u Little Rocku, u državi Arkansasu, postoji i njezina digitalna verzija u kojoj je pušteno u optjecaj 60-ak novih dokumenata. Oni se odnose na širok raspon tema: od gayeva u američkoj vojsci preko genocida u Ruandi, pa sve do Oprah Winfrey i genocida na području bivše Jugoslavije.
396 dokumenata o Croatiji
Ako u pretraživaču ove digitalne knjižnice ukucate riječ Hrvatska, odnosno Croatia, pronaći ćete ukupno 396 dokumenata koji se odnose na našu zemlju, 775 dokumenata vezanih uz Jugoslaviju, 316 za Srbiju itd..
Među dokumentima vezanim uz Hrvatsku dosta je onih koji se bave odnosima naše zemlje s Bosnom i Hercegovinom. Tako u jednom od njih, koji je nekada nosio oznaku “Top Secret“, stoji da sve dok međunarodna zajednica bude odlučna protiv odcjepljenja srpskog i hrvatskog teritorija BiH, Zagreb će biti moguće uvjeriti da je i u njegovu interesu očuvanje cjelovite Bosne, ili barem Federacije.
“Hrvatsko vodstvo moglo bi željeti održati Federaciju Bosne i Hercegovine, jer je ona sredstvo ograničavanja islamskog utjecaja. Tuđman je nedavno rekao EU službenicima da je u Federaciji, kako bi bosanske Muslimane držao pod kontrolom”, piše u izvještaju, te se dalje nastavlja:
Snažan otpor Sarajeva
“Tuđman bi Federaciju mogao iskoristiti kao Trojanskog konja da s vremenom postigne kontrolu nad bosanskom državom, iako će bilo kakva nastojanja Zagreba u ovom smjeru doživjeti snažan otpor od Sarajeva”, zaključuje se.
Ovo je, dakle, tek mali isječak iz opsežne dokumentacije koja zainteresiranoj javnosti može pomoći složiti djeliće mozaika iz vremena vladavine Billa Clintona i svega onoga što se zbivalo ratnih godina na Balkanu.
Clinton je, inače, 11. po redu predsjednik čiji je rad pohranjen u “predsjedničkoj knjižnici”. Njegova knjižnica je, pak, službeno otvorena još 18. studenog 2004. no, neprestano se dopunjava novim, nekad strogo povjerljivim, dokumentima. Zainteresirani više o svemu mogu doznati na http://www.clintonlibrary.gov.
Slobodna Dalmacija
