Ako nemate državljanstvo neke od zemalja EU-a, put do posla na Zapadu je trnovit.
To najbolje znaju građani BiH koji čekaju u redovima za vizu, a same termine čekaju i po godinu i pol. Piše Večernji list.
Osiguran posao
Za radnike sa zapadnog Balkana put do posla u Njemačkoj je često krajnje naporan, piše njemačka agencija DPA. Ljudi iz te regije moraju čekati u prosjeku godinu dana da bi podnijeli zahtjev za radnu vizu. Prema odgovoru njemačke Savezne vlade, na zahtjev stranke Ljevice u Bundestagu, ljudi iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Albanije, BiH i Sjeverne Makedonije moraju čekati u prosjeku više od godinu dana da bi se prijavili za radnu vizu po “pravilima za zemlje zapadnog Balkana”. Razlog za tako dugo čekanje je preopterećenost njemačkih veleposlanstava. Savezno ministarstvo vanjskih poslova poslalo je dodatno osoblje, ali je navala tako velika da to nije dovoljno. Glasnogovornica Ljevice u Bundestagu za unutarpolitička pitanja Ulla Jelpke rekla je da zbog tako nečuveno dugog trajanja procesa za izdavanje viza, “ni radnici ni poduzetnici ne mogu ozbiljno planirati”. Tijekom izbjegličke krize krajem 2015. njemačka Vlada stvorila je poseban privremeni plan koji važi do kraja 2020., a koji otvara mogućnost za dobivanje radnih viza i za niskokvalificirane radnike iz ovih država. Preduvjet za dobivanje radne vize je dokaz da je osiguran odgovarajuće plaćen posao u njemačkoj tvrci. Cilj ovog privremenog plana je i spriječiti da ljudi sa zapadnog Balkana podnose neutemeljene zahtjeve za azil. Savezna agencija za zapošljavanje je 2018. izdala nužno odobrenje za podnošenje zahtjeva za vizu u oko 46.000 predmeta - od toga je dodijeljeno samo oko 21.000 viza.
“Specijalni plan”
Za sada nema planova za produljenje tog “specijalnog plana” za vize za ljude sa zapadnog Balkana. Savezna agencija za zapošljavanje je 2018. provjerom kod poslodavaca utvrdila da u 17% slučajeva zapošljavanja uopće nije bilo. A u 1250, od više od 17.000 ispitanih slučajeva, utvrđeno je da su plaće bile niže ili su radno vrijeme i konkretni posao bili drugačiji u odnosu na ono što je prvobitno bilo opisano u zahtjevu za radnu vizu.
