Za prošlu godinu svjetske klimatološke organizacije utvrdile su da je bila četvrta najtoplija otkako čovjek na planetu Zemlji sustavno mjeri meteorološke prilike.

To što nije bila riječ o najvrućoj godini ikada zabilježenoj, nije neka utjeha zato što se uklopila u trendove sve ozbiljnijih klimatskih promjena. Odnosno, posljednjih pet godina ujedno su i pet najtoplijih ikada izmjerenih.

Ove godine prvo tromjesečje diljem svijeta bilo je treće najtoplije u 140 godina mjerenja. Toplije su bile samo godine 2016. i 2017., a ožujak, koji je u Australiji bio rekordno vruć, paklen, kada je u Vijetnamu zabilježen temperaturni rekord svih vremena, u Europi je bio šesti najtopliji u 140 godina meteorološkog praćenja vremena. Na svjetskoj razini bio je to drugi najtopliji ikada. Polako se stvara slika onoga što Europu, tako i BiH, očekuje ovoga ljeta.

Za jugoistočnu Europu IBM-ov “The Weather Company” predvidio je prije nekoliko tjedana da će svibanj biti nešto hladniji i kišovitiji od prosjeka, ali da će lipanj već biti znatno topliji od prosjeka, iako još uvijek kišovitiji nego što je uobičajeno. IBM-ov model za srpanj pak najavljuje i toplije i suše vrijeme od prosjeka, odnosno ljeto kakvo pamtimo posljednjih godina. Kad je riječ o temperaturnim rekordima, ovdašnji prostori posljednjih se godina savršeno uklapaju u ono što se događa diljem Europe, što nije neka sreća.

Proljeće 2019. u našem dijelu svijeta ocjenjuje se, prema podacima američkog centra, kao “bitno toplije od prosjeka”. Više temperature od prosjeka u našem dijelu Europe predviđa i europski centar, posebno za srpanj i kolovoz. U Europi će, prema tim prognozama, najgori biti srpanj, i to središnji dio Španjolske te potez od Crnog mora preko Rumunjske, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije i dijela Poljske. U tim dijelovima predviđaju se najveće temperaturne anomalije.

Europski centar predstavio je prije nekog vremena karte s prognozama temperaturnih i oborinskih odstupanja za Europu od mjeseca do mjeseca.