Nakon što su pojedini predstavnici političkog Sarajeva započeli s nizom izjava o temi izbornog zakonodavstva te navodeći kako BiH mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić - Finci”, “Zornić”, “Pilav” i “Šlaku”, potrebno je ukazati na sve one dokumente i primjere iz te iste Europske unije koja traži zaštitu kolektivnih prava naroda, a koja se u slučaju Hrvata u BiH krše na terenu, piše Večernji list BiH.
Krenimo od Rezolucije Europskog parlamenta iz 2017. u kojoj se jasno navodi kako BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU dok se ne uspostave odgovarajući institucijski uvjeti te se poziva sve političke vođe da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja.
Izjava iz Bruxellesa
Istim dokumentom poziva se na niz reformi kako bi se BiH preobrazila u potpuno učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu temeljenu na vladavini prava, koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana.
Ako nekomu ova rezolucija, koja je dobila ogromnu podršku zastupnika u Europskom parlamentu nije dovoljan pokazatelj kako je omogućavanje legitimnog predstavljanja nešto na što se jasno poziva, potrebno je sjetiti se sastanka političkih predstavnika iz BiH u Bruxellesu 2013. koji je održan upravo pod medijacijom čelnika Europske unije, a na kojem je potpisan sporazum svih ključnih političkih stranaka iz BiH te u kojem se navodi kako svi konstitutivni narodi moraju imati mogućnost slobodno i demokratski birati svoje legitimne političke predstavnike na svim razinama kako bi se izbjeglo da jedan narod bira političke predstavnike drugom narodu.
Upravo su zahtjevi i prijedlozi izmjene izbornog zakonodavstva koji su dolazili iz Hrvatskog narodnog sabora poštivali potrebu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava te bi, u slučaju da je HNS-ov prijedlog dobio podršku, došlo do stabilnog temelja za zakonske i ustavne promjene koje bi dovele do pune provedbe svih odluka Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga koje se tiču BiH, ali i do postizanja pune konstitutivnosti i jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda na svim institucionalnim i administrativno-političkim razinama.
Dostojanstvo naroda
Istodobno, Povelja Europske unije o temeljnim pravima ukazuje i na nužnost poštivanja raznolikosti kultura i tradicija naroda Europe, dok se nedavno na znanstvenom skupu “Europski ustav za BiH” moglo čuti kako značajno uporište za zaštitu ustavnog poretka BiH temeljenog na konstitutivnosti pruža i sporazum o EU iz 1992., koji ističe vrijednosti dostojanstva naroda, slobode, demokracije – osobito reprezentativne (zastupničke) demokracije, supsidijarnosti i poštovanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava, promociju uravnoteženog i održivog razvoja te osiguranje temeljnih prava i sloboda. Uostalom, u EU i na terenu postoje primjeri višenacionalnih zajednica u kojima se poštuju kolektivna prava naroda.
