- Postoje osobe koje rade u inozemstvu, a koje su ostale prijavljene na zavodu za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini čisto da mogu koristiti neke beneficije, bilo da se radi o naknadi za nezaposlene koju žele do kraja zakonski predviđenog razdoblja sebi isplaćivati ili žele zadržati zdravstveno osiguranje jer su lijekovi u BiH jeftiniji nego u inozemstvu, a onda im se oni dopremaju na različite načine, piše Večernji list BiH.
Postoje oni koji to čine za rodbinu, prijatelje, poznanike, netko ih ipak prijavi na taj zavod. Međutim, sustavnim radom i praćenjem dosta se takvih slučajeva otkrije - govori nam izvor upoznat s načinom funkcioniranja nekih bh. gastarbajtera koji odu, ali žele koristiti određene povlastice.
Problemi u susjedstvu
S ovim problemom suočava se i susjedna Hrvatska koja provodi mjere da se zaustavi svojevrsno izrabljivanje države. - Dvije trećine građana koje su otišle iz Hrvatske raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku, Irsku - upozorila je za Glas Slavonije liječnica Sanja Klajić Grotić uime Hrvatske udruge ugovornih ordinacija. Čak je 330 tisuća osoba koje su se iselile iz te zemlje zadržalo zdravstveno osiguranje. - Vraćaju se kontrolirati trudnoću, kronični bolesnici nam dolaze po lijekove kao da borave u Hrvatskoj i da su prijavljeni na zavodu za zapošljavanje - kazala je predsjednica Udruge Josipa Rodić.
Posao “na crno” vani
Najveći problem u svemu tome je s onim osobama koje rade u drugim državama u Europskoj uniji, međutim, nemaju reguliran radni odnos. - Koliko god apsurdno zvučalo, imate ljude koji pronađu posao “na crno” vani i onda “guraju” dok mogu i koriste te neke povlastice koje su mizerne u odnosu na kaznu koju mogu zaraditi u državi u kojoj “na crno” pokušavaju raditi. Ima svakakvih primjera kad je u pitanju iskorištavanje sustava, međutim, malo je licemjerno da oni koji odu vani stalno pričaju kako nema gore države, kako ništa ne nudi, kako je bezvrijedna, a onda gledaju na bilo koji način živjeti od te “najgore države na svijetu” i ne plaćati joj više nikakav porez i slično, a nekako se provući, pa kad se dođe kući ode se kod zubara u dom zdravlja jer je inozemni enormno skup - kaže sugovornik s početka teksta. Pravilo kaže da su se nezaposlene osobe u Bosni i Hercegovini koje se nalaze na zavodu za zapošljavanje obvezne redovito javljati na zavod i aktivno tražiti posao. Tko se toga ne pridržava, uglavnom se briše s evidencije nezaposlenih, a onda izgubi pravo na zdravstveno osiguranje. Sehadet Hadžić, rukovoditelj Odjela za posredovanje u zapošljavanju JU Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojske županije, za Faktor je govorio i o odbijaju poslova koje ponudi zavod. - Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba nije propisano koliko puta nezaposlena osoba može odbiti “odgovarajući” posao. Postavlja se pitanje što je odgovarajući posao? Uzimajući u obzir i ponuđenu plaću, koja spada u “odgovarajući posao” od poslodavaca u realnom sektoru, je li realno brisati osobu s evidencije koja ima odgovarajuću stručnu spremu i ponuđenu plaću daleko ispod prosječne plaće u Federaciji BiH - ističe Hadžić. Istini za volju, postavio je dobro pitanje s obzirom na to da treba uzeti u obzir minimalac koji određen broj poslodavaca u BiH nudi. Međutim, opravdanja nema za one koji se sami ne dolaze prijaviti na zavod za zapošljavanje, a traže da ostanu u evidenciji. Tu često nešto ne funkcionira...
