BiH nema dovoljno razvijen sustav prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, veliki postotak otpada odlaže se na gradske i općinske deponije, mnogo je divljih odlagališta, a uz to godišnje se u promet puste oko 1,2 milijarde plastičnih vrećica “tregerica”.

To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 milijuna vrećica, a ukupne količine vrećica koje se plasiraju na tržište FBiH iz godine u godinu sve su veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem.

Broj prijavljenih vrećica u 2014. godini bio je oko 66,433.500, u 2015. godini 64,450.800, u 2016. godini 67,821.000 i u 2017. godini 69,992.900 vrećica. Od broja prijavljenih vrećica, manji postotak otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih vrećica je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9,321.600, a u 2017. godini 3,057.500.

Tijekom proizvodnje jedne plastične vrećice emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobivanje jedne plastične vrećice utroši se oko 500 kJ prirodnog plina, 120 kJ nafte ili 80 kJ ugljena.

Prosječno vrijeme korištenja vrećice “tregerice” je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom postotku (1%).

Uredba o naplati plastičnih vrećica koja je stupila na snagu 2014. godine nije rezultirala smanjenjem broja vrećica “tregerica”, čija je debljina stijenke do 20 mikrona. To su vrećice u koje se pakira voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada, kao i vrećice koje se izdaju na blagajni za pakiranje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu.