Stopa smrtnosti u prometu u BiH je prošle godine iznosila 72 poginula na milijun stanovnika, čime bh. putevi spadaju u najrizičnije u Europi.

Konkretnije, samo pet članica EU ima veću smrtnost od BiH, i to Rumunija (96), Bugarska (88), Letonija (78), Hrvatska (77) i Poljska (76), pišu Nezavisne novine.

Situacija na bh. prometnicama je gora nego u Mađarskoj i Grčkoj, gdje su prošle godine poginule po 64 osobe na milijun građana, te Češkoj sa 62 mrtvih na milijun stanovnika.

Po podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), stopa smrtnosti na bh. putevima u 2018. godini je, dakle, iznosila 72 poginula, dok je prosjek u EU bio 49 smrtnih slučajeva na miliju stanovnika, što pokazuju informacije do kojih je došao Generalni direktorat za mobilnost i prijevoz Europske komisije (EK).

Bajro Džindo, stalni sudski vještak za cestovni promet iz Tuzle, ističe da su bh. putevi na rednom broju jedan na popisu faktora koje vidi kao uzrok ovakve statistike.

"Dakle, ne vozilo, nego put. To znači da imamo puteve koji su izgrađeni za 1.000, a po njima se kreće 5.000 vozila. Pritom, imamo neprimjerene puteve koji ostaju isti, a vozila su sve bolja i tehnički suvremenija", pojasnio je Džindo za Nezavisne.

Na drugo mjesto je svrstao mjere protiv vozača koji čine prekršaje u prometu.

"Kada dođe do točke da netko za prometnu nezgodu ili prekršaj bude kažnjen, kazne se ne izvršavaju. Vi imate primjera da čovjek pravi 50 puta istu pogrešku i nitko ništa ne poduzima", istaknuo je Džindo, koji ocjenjuje da se zakon o sigurnosti prometa u BiH ne razlikuje mnogo od drugih, ali je problematična primjena.

I Elida Suljagić iz Sarajeva, koja je takođe sudski vještak i inžinjer prometa, također ističe da je frekvencija prometa povećana, a da putevi ne mogu pratiti takav rast broja vozila. Ipak, kako ističe, ljudski faktor najodgovorniji je za situaciju koju imamo.

"Kroz svoje iskustvo primjetila sam da su ljudi dosta preopterećeni zbog ubrzanog tempa života, što se odražava i na promet. Sankcije su svakako jedno od rješenja, odnosno najvažnije, kako bi se situacija popravila", navela je Suljagić, koja ima više od 15 godina iskustva u struci.

Iz BIHAMK-a ističu da je veliki broj prometnih nezgoda na bh. putevima, između ostalog, rezultat nepoštivanja prometnih pravila i propisa, kao i niske razine prometne kulture većeg broja sudionika u prometu.

"Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na putevima su jedan od najčešćih uzročnika izazivanja prometnih nezgoda (oko 24,3 posto). Slijede prometne nezgode nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, zatim nezgode koje su rezultat radnji vozilom u prometu, te ostali uzroci koji podrazumijevaju nepoštivanje prometne signalizacije, nepovoljne uvjete na putu itd.", naveli su iz BIHAMK-a.

Na putevima u BiH su prošle godine zabilježene 36.672 prometne nezgode. Život je izgubilo 277 osoba, 1.653 ih je teže, a 8.750 lakše ozlijeđeno.

Inače, najsigurniji putevi su u Velikoj Britaniji, gdje je, po podacima EK, u 2018. zabilježeno 28 smrti na milijun stanovnika, a slijede Danska (30), Irska (31), Nizozemska (31) te Švedska (32).

Broj stradalih na milijun stanovnika

Rumunija 96

Bugarska 88

Letonija 78

Hrvatska 77

Poljska 76

BiH 72

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com

Najnovije BiH