Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog sabora BiH i predsjednik Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan Hrvatske dr. Božo Ljubić prigovorio je političarima koji se zalažu za to da oni koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj nemaju ni pravo glasa u RH, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Sudjelujući u saborskoj raspravi o Izvješću Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i provedbe Strategije i zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske Ljubić je kazao kako procjene relevantnih institucija Republike Hrvatske govore da izvan Hrvatske živi preko 3,5 milijuna Hrvata koji su još uvijek svjesni hrvatskih korijena i stalo im je do hrvatskog identiteta.
-Mi koji dolazimo izvan Republike Hrvatske ponekad imamo dojam da se Hrvate izvan Hrvatske doživljava kao teret, kao glasačku mašineriju jedne stranke, siromašne rođake iz provincije koji kvare naš europejski image ili kao ideološko pitanje, kazao je Ljubić, te dodao:
-Dobronamjerni građani Republike Hrvatske znaju, da je hrvatska dijaspora odlučujuće doprinijela uspostavi demokracije, diplomatskom priznanju i obrani Republike Hrvatske od agresije. Procjenjuje se da je samo u financijskom pogledu od 1991. do 2011., iz dijaspore u Zemlju ušlo preko 100 milijardi dolara. Procjenjuje se da i danas svake godine iz dijaspore u Hrvatsku dolazi više od 2 milijarde Eura, što je 10 posto proračuna RH. Kad to znamo, krajnje je licemjerno pa i uvredljivo čuti od protivnika glasovanja naših državljana izvan Hrvatske da oni koji ne „plaćaju porez“ Republike Hrvatske, ne bi trebali u njoj glasovati.
Je li netko tražio potvrdu o plaćenom porezu od onih koji su dragovoljno branili i ginuli u obrani domovine?!, upitao je Ljubić, te podsjetio:
-Hrvatski građani, posebice hrvatski branitelji znaju tko je stajao rame uz rame s njima kad su se formirale prve jedinice Hrvatske vojske. Oni dobro znaju da je na postrojavanju Zbora narodne garde 1991. na stadionu u Kranjčevićevoj bila polovica mladića iz ili podrijetlom iz Bosne i Hercegovine. Dobronamjerni Građani Republike Hrvatske znaju da su građani Širokog Brijega i susjednih općina zapadne Hercegovine 7. svibnja 1991. stali na put tenkovskoj koloni dva korpusa tzv. JNA koji su se uputili da u momentu napada na Republiku Hrvatsku presjeku Hrvatsku već u području Dalmacije. Građani Republike Hrvatske znaju, što je za hrvatsko primorje u ratu značilo hrvatsko zaleđe u BiH.
Stoga, nastavio je Ljubić, odgovorna politika u Republici Hrvatskoj treba znati da je očuvanje političkog subjektiviteta, konstitutivnosti i jednakopravnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i opstanak na svojim ognjištima zalog sigurnosti a dugoročnog i očuvanja državnog suvereniteta Republike Hrvatske.
Ljubić je podsjetio da je kršenjem Washingtonskog i Daytonskog mirovnog sporazuma,čiji je Republika Hrvatska potpisnica, te opstrukcijom provedbe čak i presuda Ustavnog suda BiH, višekratno je zadnjih 20 godina onemogućeno Hrvatima izabrati svoje legitimne narodne predstavnike čak i u institucije Ustavom predviđene za legitimno zastupanje.
-Nažalost i pored najboljeg izbornog rezultata stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, rekao bih u zadnjih desetak godina, bošnjačka većina u Federaciji BiH je na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva izabrala svog kandidata, tako da danas imamo dva člana Predsjedništva koji su izraz bošnjačke političke volje i jednog srpskog člana Predsjedništva, dok Hrvati nemaju po treći puta svog predstavnika u Predsjedništvu, kazao je Ljubić.
On je upozorio kako posljedice kršenja Daytona, preglasavanja, i političkog nasilja u B iH, ne pogađaju samo Hrvate već posljedice trpe svi u BiH u vidu ekonomskog zaostajanja, osiromašenja, odlaska mladih obrazovanih ljudi i zastoja na putu euroatlantskih integracija, prenosi HMS.
-Na žalost, izbor Komšića i pokušaj izbora nelegitimnih predstavnika u Dom naroda je naišao na podršku određenih političkih i medijskih krugova u Hrvatskoj. To pravdaju na način da je primjerice prema istom Zakonu izabran i legitimni hrvatski član predsjedništva Dragan Čović u prošlom mandatu, kazao je Ljubić te takve pozvao da se “ne prave Englezi”.
Ustav Bosnu i Hercegovinu, u svojoj preambuli, napomenuo je, definira prvenstveno kao državu tri konstitutivna naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Stoga Bosna i Hercegovina po Ustavu ima tri člana Predsjedništva kao predstavnike bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda.
-Dakle, izbor Željka Komšića je protuustavan a Zakon na koji se negatori hrvatskog izbornog legitimiteta pozivaju, je Ustavni sud BiH u svojoj odluci od 1. prosinca 2016., proglasio neustavnim, obrazlažući u paragrafu 49. „pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.“, kazao je Ljubić, a potom upitao troje hrvatskih političara:
-Je li sada jasno profesore Josipoviću, gospodine Mesiću, kolegice Pusić?
Ljubić je kazao kako Hrvati u BiH znaju što im je donio izbor Komšića u Predsjedništvo, no upitao se znaju li pojedini političari u RH što je donio Hrvatskoj, te ih podsjetio:
-Tužbu Hrvatske glavnom tajniku UN zbog Zakona o raspolaganju državnom imovinom, prosvjednu notu zbog navodnih aktivnosti i postupaka SOE, pokušaj obustave gradnje Pelješkog mosta, klevete s govornice Opće skupštine UN-a. -Ne brinu me njegove klevete, međutim, porazno je da su neki u Hrvatskoj pridružuju, kazao je.
Ljubić je citirao i riječi bivšeg hrvatskog predsjednika Josipovića „Komšićeva izjava o pojedincima stoji, ali ustašofilija ima podršku i u dijelu politike , medija i javnog prostora, pa pogotovo vrijedi to što sam rekao u Jeruzalemu – da ustaška zmija i dalje sikće“, pa upitao: -Koje politike? Kojih medija?
-Neki se izgleda ne mogu pomiriti s padom bivšeg sustava i države. Otuda ne mogu oprostiti niti politici koja je predvodila uspostavu suverene i samostalne Hrvatske, niti braniteljima koji su je obranili. Zar ne uviđaju da je to autodestruktivno?, upitao se Ljubić, upozorivši da “svaka kleveta, na vlastitu zemlju, njemu i svima nama, se vraća kao bumerang i slabi poziciju Hrvatske na međunarodnom planu”.
-Ne mogu se s tim pomiriti jer kao Hrvat koji dolazi izvan Republike Hrvatske, svjestan sam da samo jaka Hrvatska može biti od pomoći Hrvatima u BiH, dijaspori i hrvatskim manjinama, kazao je Ljubić.
U izlaganju ispred Kluba HDZ, Ljubić je pozdravio peti kanal HRT za dijasporu, nove programe i emisije, otvaranje dopisništava u Sarajevu i Mostaru ali je izrazio nezadovoljstvo tehničkom razinom i sadržajem programa.Ukazao je i na korištenje nekih pojmova u hrvatskom političkom i medijskom vokabularu, poput „bosanski Hrvati”, napomenuvši kako ne postoje bosanski Hrvati već samo Hrvati Bosne i Hercegovine.
-Ne znam koliko je ovdje jasno, da unitarističko-centralističke snage u BiH, nametanjem nadnacionalnog državnog bosanstva umjesto hrvatskog, srpskog i bošnjačkog nacionalnog identiteta, bosanskog jezika umjesto službenih srpskog i hrvatskog, relativiziranjem sve do ukidanja konstitutivnosti naroda zapravo žele Bosnu i Hercegovinu pretvoriti u državu pod dominacijom većinskog naroda.
-Čak se, ne bez političke pozadine forsira naziv za državu samo Bosna. To smo vrlo jasno mogli vidjeti u Programskoj deklaraciji vodeće bošnjačke stranke SDA usvojene prije nekoliko dana na Kongresu Stranke, napomenuo je Ljubić.
On je kazao kako očekujem da se u Hrvatskom saboru otvori rasprava o elektronskom i dopisnom glasovanju barem za Hrvate izvan Hrvatske.
Ljubić je podržao Izviješće Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, kao i nastojanja Vlade RH na maksimalnoj integraciji Hrvata izvan Hrvatske u društveno-politički i ekonomski život Hrvatske.
