-Od oko 2 milijarde maraka proračunskog novca s koliko raspolažu županije odnosno kantoni, 80 posto odlazi na financiranje ustavnih nadležnosti te razine vlasti, policije, prosvijete, administracije,… dok je na razini Federacije situacija obrnuta.
Od 1, 6 milijardi KM, samo 20 posto novca troši se na financiranje ustavnih funkcija entieta, dok se 80 posto novca troši netransparentno. Ovo je u intervju za Hrvatski Medijski Servis rekao Dragan Vrankić, zastupnik u Parlamentu BiH.
Vrankić smatra kako bi troentitetska BiH, što sad podržava i Europski parlament i Međunarodna krizna skupina i što je model po kojem je organizirana i EU, bila i ekonomski efikasnija i pravičnija i funkcionalnija država. No, Bošnjaci ne žele prihvatiti takvo riješenje, jer se drže politike- ako ne može građanska BiH, može građanska Federacija BiH, odnosno ako ne možemo imati cijelu, možemo imati pola BiH.
Vrankić je jedan od ponajboljih poznavatelja financijskog i ekonomskog sektora i načina raspodjele proračunskih prihoda, jer je čak tri mandata proveo na dužnosti ministra financija, najprije u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije, potom Federalnoj vladi i u prošlom mandatu bio je na čelu ministarstva financija i trezora BiH.
HMS- Mnogi smatraju kako je sadašnji sustav raspodijele prihoda nepravičan. Dielite li to mišljenje?
VRANKIĆ: Apsolutno. Kad je rađen sustav raspodijele prihoda, ja sam u to vrijeme bio ministar financija. No, nametnuto je riješenje koje je radila jedna radna grupa izvan ministarstva. Pošto su hrvatska područja u to vrijeme bila gospodarski najpotentnija, napravljeno je riješenje po kojem se ne vidi odakle dolaze prihodi od PDV-a. To je urađeno iz političkih razloga. Onda je najprije određeno koliko para treba Sarajevu, dat je keficijent 2, a onda su uklapani ostali koeficijenti. U posljednje vrijeme napravljene su neke male izmjene, pa nešto mrvica više dobivaju Livno i Posavina, ali to nije ni blizu pravičnog riješenja. Sve se to naravno može mjenjati, ali mora postojati suglasnost svih strana za to.
HMS: A raspodjela novca iz Federalnog proračuna ?
VRANKIĆ: Od otprilike 2 milijarde maraka proračunskog novca s koliko raspolažu županije odnosno kantoni, 80 posto odlazi na financiranje ustavnih nadležnosti te razine vlasti, policije, prosvijete, administracije, dok je na razini Federacije situacija obrnuta. Od 1, 6 milijardi KM, samo 20 posto novca troši se na financiranje ustavnih funkcija entiteta, dok se 80 posto novca troši netransparentno. Znate kako to ide. Navečer rade telefoni. Dogovori se sutra ti i ti idu u štrajk, prosvijede, blokiranje prometnica, onda se ide pred Federalnu vladu, traži pomoć. Onda se pojavljuju dužnosnici te vlasti koji eto kao pomažu obespravljene radnike, propalim firmama uplaćuju se milijuni maraka proračunskog novca, plaća uvezivanje radnog staža. Znate li kad je nekoj firmi u Hercegovini uvezan radni staž? Naši ljudi vide nekoliko mjeseci rade nema plaće, oni odoše u Njemačku, ili pokreću neki svoj biznis. Pa vidite u Tuzlanskoj županiji šta se dogodilo. Oni koji su prosvijedovali sad su u vlasti i sad kantonalna vlada kupuje propale firme za 1 marku, a pri tom preuzimaju obveze te firme koje iznose 20 milijuna maraka. I umjesto privatizacije mi imamo obrnut proces podržavljenja propalih firmi i povratak u dogovornu socijalističku ekonomiju.
HMS: Je li i to primjer netransparentnog trošenja novca i ovo što sad izlazi na vidjelu u slučaju Razvojne banke F BiH?
VRANKIĆ: To je apsolutno politička banka. Ona je faktički bila produžena ruka politike i kad se određene grupe nisu našle u koncepciji došlo je do sraza u banci gdje se to mora kadrovski drugačije pospremati. Ovo je jedna totalna potvrda, i pogotovo pred izbore, preslagivanja bošnjačkog korpusa, a ovi Hrvati koji su tamo proizilaze iz podaničkog ahdnamaškog pristupa, gdje im se kaže: ako budeš dobar, poslušan, to i to provodio onda ćemo malo i tvojoj firmi dati. Mislim da je vrijeme da netko i tamo u zatvoru završi.
HMS Vjerujete da će se to dogoditi?
VRANKIĆ : Ma, čujte jednom se mora dogoditi. Mnoge se stvari događaju u posljednje vrijeme .Kad sam ja došao u Federacju za ministra financija 2003. ,svi su govorili evo ga HDZ-ovac, Hercgovac, došo štiti lopove, i nije bilo procesa nigdje osim u Hercegovini. Tad sam izjavio, zbog čega su me napali u Slobodnoj Bosni , da više kriminala ima u jednoj sarajevskoj ulici nego u cjeloj Hercegovini. Zašto i danas tako mislim? Zato što je ovdje sve počišćeno, oribano. Toliki je pritisak bio da se ovdje ljudi boje raditi bilo šta mimo zakona, jer i kad rade po zakonu stalno im se šalju inspekcije. Dakle, imamo apsolutno netransparentno trošenje proračunskog novca na razini F BiH, a jedan od osnovnih principa koji će se morati ispoštovati, želimo li u EU, je uspostava državne pomoći i poticaja u poljoprivredi, gdje ćemo imati kriterije i mehanizme raspodijele pomoći, gdje će svi moći aplicirati, bez obzira jesu li privatne ili državne tvrtke, pod jednakim uvijetima i gdje će novac dobijati oni koji zadovolje kriterije definirane natječajem, a ne kao što se sad radi.
HMS: Kava sudbina čeka Aluminij, koji je najveći bh izvoznik, ali tvrtka sa sjedištem u Hercegovini, ako imamo ovakav pristup Federalnih vlasti u raspodijeli proračunskog novca kakav je sad?
VRANKIĆ: Aluminij treba opstati i ima rješenja da opstane, ali moramo shvatiti da je Aluminij streteški proizvod za BiH da se njermu mora osigurati, struja koje ima viška u BIH i ići u narednu fazu preprade aluminija u BiH. Mi ne smijemo doć u poziciju da unosimo svu sirovinu, da Aluminij plaća skupu struju, skuplju nego drugi u BiH, i da izvozi sirov aluminij,.
HMS Po svim ekonomskim pokazateljima BiH je na samom europskom dnu. U kojoj mjeri je ovo naše ekonomsko i svako drugo nazadovanje, da ne kažem propadanje, uvjetovano i ovakvim ustavnim uređenjem.
VRANKIĆ: Osnovi uvijet za svako pa i ekonomsko napredovanje i za privlačenje stranih ulagača je politička stabilnost. Zbog neriješenog hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH nema te stabilnosti. Neriješeno hrvatsko nacionalno pitanje itekako otežava rješavanje svih problema u BiH. A kad u to ubacite faktički separatizam kad u to ubacite nečije interese, a oni su suprotni integralnim interesima, onda dolazite u poziciju blokade kao što vidite svaki dan u Bosni i Hercegovini.
HMS: Vaša stranka se zalaže za preuređenje BiH, da na toj srednjoj razini između općina i savezne, bh., razine postoje 3 ili 4 entiteta, od kojih bi jedan bio s hrvatskom većinom. Bi li tako uređenje osiguralo ekonomski napredak, jeftiniju i efikasniju državu?
VRANKIĆ: Rješenje koje zagovara HDZ, za BiH, nesumnjivo, je ekonomski financijski bolje od ovog postojećeg. Vjerujem kako sve više i u međunarodnoj zajednici razumiju nužnost prihvaćanja našeg prijedloga, čemu se radujem, jer su do sada propuštene brojne prigode izlaska iz različitih blokada i napretka ove zemlje. Rezolucija Europskog parlamenta koja zagovara federalizam, a odbacuje centralizam i separatizama dočekana je kao nešto senzacionalno, a zapravo je to model po kojem je uređena Europska unija. Ako jedna Europa tradicionalno počiva i razvija se na federalnim principima, onda ne vidim zašto bi to bilo tako loše za BiH. Dapače, u EU federalizam je nešto što daje dovoljno demokraicje, dovoljno prepoznavanja partikularnih interesa, bilo nacionalnih bilo gospodarskih, a s druge strane osigurava dovoljno jedinstva na razini Unije da EU može nastupati na svijetskoj diplomatskoj sceni
HMS: Čini se kako je i Međunarodna krizna skupina došla upravo do tog zaključka da je federalno, troentitetsko uređenje, za BiH najprikaldnije
VRANKIĆ: Meni je posebno drago da je ICG na kraju to prezponala ili vratila se „na mjesto zločina“. Jako dugo su upravo oni tvrdili da federalizam nije rješenje, da je treći entitet problem, da Hrvati traženjem trećeg entiteta generiraju probleme. Na kraju su shvatili i oni, hvala Bogu, da hrvatski narod, hrvatski entitet nisu problem nego rješenje i mislim da definitivno BiH treba urediti po mjeri sva 3 naroda. A, treći entitet je trenutno najjednostavnije i najjeftinije rješenje u postojećim okolnostima. Jer već imamo 2 entiteta. Sad ako se žele tražiti rješenja bez entiteta i to je moguće, ima jako puno rješenja kojima bih ja bio zadovljan, ali ona zahtjevaju puno veći zahvat u strukturi države, nego što zahtijeva uspostava trećeg entiteta, kako bi svi narodi u BiH bili ravnopravni.
HMS: No, kako doći do troentitetske BiH koja bi bila i efikasnija i jeftinija i pravičnija, od ovako uređene države, kad bošnjačke političke elite svaki spomen trećeg entiteta „dočekuju na nož“
VRANKIĆ : Oni tom matricom plaše svoje građane odnosno homogeniziraju ih na tragu zadržavanja postojećeg rješenja.
HMS: Ali, zašto?
VRANKIĆ: Oni bi najradije da BiH bude građanska, što bi Bošnjacima, odnosno njihovim političkim elitama, osiguravalo dominaciju budući su najbrojniji. Ali kako vide da je srpska politika jaka i da je utemeljena na Dayjtonu , svjesni su da je tako ne mogu podjeliti i u takvim okolnostima žele za sebe zadržati ono što već imaju, svoj entitet, federalni entitet. A u varijanti koju mi zagovaramo moralo bi se faktički preurediti Federacija da bi se dobio treći entitet, uz neku teritorijalnu korekcijui RS. I tu padaju maske kad kažu da su za ravnopravnost Hrvata, a žele zadržati postojeće stanje dominacije nad Hrvatima u F BiH.
HMS: Gdje je onda riješenje?
VRANKIĆ: Ključ rješenja u BiH stoji u odnosu bošnjačke politike naspram BiH odnsno. naspram hrvatksog pitanja. Ukoliko žele ostvariti građansku BiH, onda neće imati nikakvu BiH, ako žele rješiti hrvatkso pitanje, preurediti i napraviti od BiH zemlju prihvatljivu europskim standardima onda bošnjačka politika treba najprije pokazati afinitet u rješavanju hrvatskog pitanja. Mi kao Hrvati ni po broju ni po odnosu prema BiH nismo neprijatelji ni Bosni i Herecgovini ni Bošnjacima .Rješavanjem odnosa s nama na korektan način šalje se poruka i srpskoj politici; evo vidite kako s Hrvatima želimo napraviti dobre odnose, i zajedno s njima izgraditi korektnu BiH i vama šaljemo poruku ‘ajde da to uradimo svi troje. To je pravi put. Znači bošnjačka politika je odgovorna za odnose u Federaciji, a ujedno mislim da je i odgovorna kao najbrojnija politika za cijelu BiH pogotovo što je oni svojataju, dok u praksu čvrsto drže Federaicju, ne puštaju je, što je onda potvrda njihove stvarne politike koja se svodi na to ; ako ne može građanska BiH, onda može pola BiH- Federacija- biti naša.
HMS: Vjerujete li da bi se nešto moglo promjeniti nakon izbora, ukoliko recimo kod Bošnjaka pobjedi Komšićev DF i Radončićev SBB i oni budu partneri u vlasti HDZ BiH?
VRANKIĆ: Kad gledam taj DF, onda ne vidim nikakav njihov pozitivni pristup u smislu rješavanja nacionalnog pitanja, oni više teže građanskoj opciji, a to znači produbljivanje problema. Vidim da SBB ima određena razumijevanja prema nekim pitanjima ali to je još uvijek nešto na pojedinačnoj procjeni, ali nisam vidio da to imaju u programu. Na bošnjačkoj političkoj sceni treći entitet je samo sredstvo za njihovo međusobno obračunavanje tko je izdajnik Bošnjaka i draže BiH. Dakle, faktički manje -više pozicija svih bošnjačkih stranaka je ista, ako ne može građanska BiH, može onda građanska F BiH. I, dok god su takve pozicije nema riješenja, a ako misle da bez nas može biti Bosne i Hercegovine varaju se.
HMS
