Sva istraživanja govore da ćemo dobiti oko 70 posto glasova, što će biti sasvim dovoljno da se dobije taj mandat i da se pošalje snažna poruka da više nikad ne smijemo čekati na tuđu dobru volju da bi nam se priznali izborni rezultati.
MOSTAR, 22.09.2014. S predsjednikom HDZ-a Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem razgovarali smo uoči općih izbora koji se u toj zemlji održavaju 12. listopada. HDZ će, kao uvijek u toj zemlji od kraja rata, osvojiti većinu hrvatskih glasova, no sada se očekuje da će ih to dovesti na vlast i na entitetskoj razini (Federacija BiH) i na državnoj razini Bosne i Hercegovine. Željku Komšiću ističe drugi mandat i ne može se ponovo kandidirati, SDP BiH nije istaknuo nekog novog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pa je Čović siguran novi član Predsjedništva BiH, a zbog totalne blokade vlasti teško da će se SDP ili bilo tko drugi ponovo odlučiti da formira vlast bez HDZ-a.
* Hoće li kriza u Ukrajini vratiti ovdje granicu između Istoka i Zapada, hoće li se Srbija na kraju otvoreno staviti na stranu Rusiju?
- Vidimo da Beograd u posljednje vrijeme pokušava voditi jednu politiku prilagođenu svojim potrebama: s jedne strane dosta spretno održavaju odnose s Bruxellesom i Europskom unijom, u koje su uložili puno kompromisa u vezi Kosova, a s druge strane im je prebitna suradnja s Rusijom. No ako se kriza produbi, teško da će se moći dugo ostati neutralni. Uostalom pritisak javnosti iz same Srbije traži jasno opredjeljenje.
* Što će u tom slučaju Bosna i Hercegovina? Već i sada Milorad Dodik jasno govori da BiH nikad neće u NATO, da ne može granica NATO-a biti na Drini.
- U jednom trenutku je ulazak u NATO bila gotova stvar. Sad nam je formalno ostala samo jedna ne baš teška prepreka, pitanje državne imovine, no na scenu dolazi niz problema, među ostalim I stav političara iz Republike Srpske, tako da mislim da će pitanje ulaska u NATO jedno vrijeme mirovati. Hrvatska i bošnjačka strana snažno zagovaraju euroatlantske integracije, no mislim se da će se zbog srpske strane, i to bez obzira tko je kod njih na vlasti, više pričati o europskim integracijama Bosne i Hercegovine a manje o ulasku u NATO.
* Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ovih je dana izjavio da EU favorizira Bošnjake i da im smeta što moraju uvažavati i srpski glas u toj zemlji. Je li to i vaš dojam?
- Ne bih ja rekao da je to tako. Iz zemalja EU možemo čuti različite stavove, ali što se tiče službenog Bruxellesa mislim da drže jedan uravnotežen stav prema Bosni i Hercegovini i ne bih mogao izdvojiti ni jedan primjer iz zadnjih nekoliko godina koji bi ukazivao na suprotno. Međutim, stanje u BiH je takvo da pogoduje raznim uplitanjima sa strane.
* A koliki je utjecaj Turske i Erdogana na politiku u BiH? Dosta dramatično je zazvučala izjava člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića da je izborna pobjeda Erdogana pobjeda svih muslimana pa i Bošnjaka.
- Erdogan svoj politički utjecaj želi prenijeti na područje izvan Turske, na sve četiri strane svijeta, takoreći. Posljednjih godina bilo je nekoliko spornih izjava koje su ili prešućene ili demantirane, od one da je netko nekome ostavio Bosnu u amanet do ove posljednje. Ali nemojte zanemariti činjenicu da Turska danas osim političkog utjecaja ima i značajan ekonomski utjecaj, Beograd posljednjih godina intenzivno s Ankarom razgovara o većim ulaganjima, tako da vjerujem da će ekonomski utjecaj korigirati moguće takve ekscesne izjave.
* Doživljavate li i vi da Turska favorizira Bošnjake?
- Imam redovite sastanke s turskim veleposlanikom u BiH i jasno su mi rekli da očekuju da ću biti izabran u Predsjedništvo BiH i da me očekuju u Turskoj odmah nakon izbora. Oni se uvijek trude pokazati da im je jednako stalo do sva tri naroda u BiH, s tim da takav utisak ne treba precjenjivati ni potcjenjivati. Mislim da Turska ima mnogo većih izazova ispred sebe od Bosne i Hercegovine.
* SDP BiH Zlatka Lagumdžije odlučio je da neće nikoga kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva? Je li vam pobjeda osigurana?
- Mislim da su shvatili da je došlo vrijeme nakon dva izborna ciklusa da Hrvati imaju pravo izabrati svog legitimnog predstavnika. Sva istraživanja govore da ćemo dobiti oko 70 posto glasova, što će biti sasvim dovoljno da se dobije taj mandat i da se pošalje snažna poruka da više nikad ne smijemo čekati na tuđu dobru volju da bi nam se priznali izborni rezultati. Zato će naš prvi potez nakon izbora biti izmjena izbornog zakona. Moramo mijenjati izborno zakonodavstvo kako bi izbjegli utjecaj jednog naroda na položaj drugog, jer time apsolutno destabiliziramo zemlju ne samo politički, nego i sigurnosno i ekonomski. Uostalom, dužni smo mijenjati izborni zakon već na osnovu presude Europskog suda za ljudska prava po presudi Sejdić-Finci, koji nam je naložio da mijenjamo diskriminirajuće uvjete izbora za člana Predsjedništva BiH, za koje ne mogu biti birani pripadnici drugih nacionalnosti osim Hrvata, Bošnjaka i Srba.
* Na osnovu čega vjerujete da ćete nakon izbora moći mijenjati izborni zakon, iako je presuda Sejdić-Finci donesena još 2009. i od tada nema dogovora, jer zahtjeva dogovor o novom uređenju BiH?
- Kao što će kod Hrvata na ovim izborima dominirati jedna opcija, vjerujem da ćemo dobiti i autentične predstavnike Srba i Bošnjaka, tako da će se moći formirati vlast bez malih stranaka koje su dosad uvijek bile u poziciji da se bave sitnim trgovinama i brinu samo o svojim sitnim interesima. Vjerujem da svima treba brzi izlaz iz ove situacije, jer je do te mjere naelektrizirana da ne trpi odgađanja. Vidjeli ste prosvjede u veljači ove godine, koji su prije svega bili socijalni, ali u većinskim bošnjačkim područjima. Taj socijalni bunt nas nije zaobišao i moramo biti svjesni da ako vrlo brzo ne preokrenemo tokove u Bosni i Hercegovini u jednom sasvim drugom, pozitivnom ozračju, da ćemo narod imati na ulici. Oni koji sada preuzmu vlast preuzimaju ogromnu odgovornost. Mi smo spremni za to, a vjerujemo da su i drugi svjesni situacije. Trebat ćemo ubrzano napraviti ogroman posao kojeg smo odlagali proteklih deset godina: na prvom mjestu je izmjena izbornog zakonodavstva, ali mislim čak i Ustava i zakona vezanih za gospodarstvo, jer bez toga ništa nismo napravili. Kao i u Hrvatskoj, svaka anketa pokazuje da je za 90 posto ljudi ključni problem zapošljavanje, radna mjesta…druga pitanja poput nacionalnih koja su prije dominirala sada su pala daleko ispod gospodarskih, najvažnijima ih smatra manje od 40 posto građana, a najvažnije je pitanje kako pokrenuti gospodarstvo. Drugim riječima, treba nam brzo traženje kompromisa sa jednom, drugom i trećom stranom, jer dok ne riješimo pitanja kao što su izborni zakon i neke druge preinake u organizaciji zemlje, dotle ni gospodarski projekt nećemo moći pokrenuti. Zato mislim da ćemo svi biti dovedeni pred zid da pokrenemo stvari. Uvjeren sam da i drugi, a razgovarao sam sa svima koji imaju šanse doći na vlast, misle slično. No sve što sam rekao stoji pod uvjetom da rezultati izbora budu takvi da se ne treba previše nadmudrivati, jer kod nas ne postoji zakonski rok do kojeg se moraju formirati vlasti.
* Kakve su vaše procjene, hoće li sada Milorad Dodik izgubiti vlast?
- Mislim da on ima dobre šanse pobijediti na izborima za predsjednika RS, ali je drugo pitanje hoće li SNSD sa partnerima pobijediti na entitetskoj i državnoj razini. Po anketama situacija može biti dosta neizvjesna.
* Možete li mi dati jedan primjer u ove četiri godine kako su oštećena prava Hrvata, dok HDZ nije bio u vladi federacije.
- Prekršen je Ustav da bi se formirala Vlada Federacije koja od od 17 članova ima 3 Hrvata, a oni su imali legitimitet ne više od 2 posto glasova Hrvata. U nadležnosti Federacije je 70 posto ukupnih ovlasti, a Hrvati su ostali bez utjecaja na ekonomske i socijalne tokove. Možda najbrutalnije ostali su bez ikakvog utjecaja na financijske tokove, jer je očito na djelu bila ideja da se oduzmu nadležnosti nižim razinama vlasti i financijski tokovi centraliziraju na razini entiteta. Federalni proračun se zadnje dvije godine puni isključivo pozajmicama i kreditima, većinom MMF-a, a taj novac vraćaju županije, koje ostaju bez novca za osnovne potrebe. Pritom se govori da su županije nepotrebne, da su samo trošak, a neki već godinu, dvije dana skupljaju potpise za gašenje županija, što se predstavlja kao čarobno rješenje za sve probleme u BiH.
* Tko skuplja potpise za ukidanje županija?
- Stranka Radom za boljitak braće Lijanovića, no oni su samo izvršitelji. Kako to ne bi radili Bošnjaci, oni to rade tobože u ime Hrvata. Tako danas imate oko 90 posto financijskih tokova u Federaciji u rukama jednog naroda tj Bošnjaka. Imate čitave institucije entitetske vlade koji uopće nemaju Hrvata ili je u njima Hrvata samo jedan ili dva posto. Ali iz ove države odlaze svi, ne samo Hrvati, odlaze i Srbi i Bošnjaci. Ova država dolazi do dna socijalne bijede i ako brzo nešto ne uradimo mi smo nastradali. Zato je došlo vrijeme da se prestane s eksperimentima i da vlast preuzmu odgovorni političari. Jer danas je teško reći tko je uopće vlast u Bosni i Hercegovini: od ovih koji su dovedeni na vlast u ime Hrvata valjda nema nikoga tko nije završio u zatvoru. U Parlamentu BiH već 7-8 mjeseci nemamo parlamentarnu većinu, Vijeće ministara BiH funkcionira tek toliko kao rezultat dobre volje da se netko okupi ili ne okupi, na razini Federacije nema većine, ta je vlada već davno trebala biti smijenjena ali je održava predsjednik Federacije koji je na vlast došao s 2000 glasova, pa je sustav potpuno blokiran.
* Kakav je vaš stav, koliko još treba ostati OHR, Ured Visokog predstavnika za BiH?
- Ja sam za to da odu što prije. U posljednje vrijeme nisu donijeli ništa dobro i smatram da smo davno postali zreli da specijalni predstavnik Europske unije za BiH, kojeg također imamo, preuzme te ovlasti. Tako bismo na praktičan način pokazali da BiH otvara proces pregovora s Bruxellesom, jer zemlja s klasičnim protektoratom nema što tražiti u EU. Jasno je da u narednih pet-šest godina neće biti novih članica EU, ali naš je zadatak u naredne četiri godine aplicirati za status kandidata. Što prije krenemo, mislim da će nam svima biti lakše.
* Ne slažete se s ocjenom da je Bosna i Hercegovina propala država?
- Ne, apsolutno ne! Ja u Bosnu i Hercegovinu vjerujem kao u državu i uvijek kažem ovo je moja domovina, šta god netko rekao o tome. Nekad i Hrvati to znaju napasti, Bošnjaci to možda gledaju sa nevjericom. Za koga bih navijao nego za Bosnu i Hercegovinu, za svoju državu? Istina, neću sebi uskratiti zadovoljstvo ni da navijam za nekoga drugoga, i za svoju Hrvatsku. Ja vjerujem u Bosnu i Hercegovinu, ne vjerujem da se mogu kreirati drugačiji odnosi na granici Europske unije, a na BiH ipak otpada tisuću kilometara europske granice. Ne preostaje nam ništa drugo nego graditi svoju budućnost u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da danas velika većina Hrvata i jedna dominantna većina Bošnjaka razmišlja tako.
* A Srbi?
- Srbi će to iskazati na različite načine, ali ja vjerujem da najveći broj Srba to vidi kao neku realnost do ulaska u EU, a poslije toga je svakako svejedno. Sa NATO kišobranom nad ovim prostorom i ulaskom u ozbiljnije procese s EU mislim da će disonantni glasovi među srpskim narodima biti sve manje primjetni. Kad počnemo funkcionirati normalno, kad pokrenemo gospodarstvo i počnemo otvarati radna mjesta, kad postanemo normalna država, mislim da će ljudi sve manje pričati o takvim temama.
Jutarnji list/Snježana Pavić/Sponzorirani članak
