Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Usprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu tog popisa.
Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelomično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019. godini, usprkos pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačko gospodarstvo, piše Deutsche Welle.
Većina kvalificiranih stranih radnika došla je iz europskih zemalja izvan Europske unije. Globalni popis od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtjeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.
Kao i ranije, najviše se traže medicinari - oko dvije trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 liječnika. Njemački dužnosnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i odgajatelja, kao i nekih 2.500 inžinjera.
Iako broj priznatih zahtjeva raste, njemački statističari također primjećuju kako je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome - nekih tri posto manje nego 2019. godine.
Njemačka ministrica za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže kako je za veliki broj zahtjeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donesen u ožujku 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali.
"Od toga obje strane imaju koristi", kaže ministrica i dodaje kako stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima.
U isto vreme, Njemačka dobiva "hitno potrebnu kvalificiranu radnu snagu iz inozemstva", dodaje Karliček.
Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Šele, koji je upozorio da će se ove godine u Njemačkoj broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti da raste.
"Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima", rekao je Šele za "Süddeutsche Zeitung", pozivajući vladu da intervenira.
