Ako ste obraćali pažnju na meteorološka događanja izvan granica Balkana ovog tjedna, mogli ste čuti ili barem vidjeti kako su Siciliju i Calabriju pogodile vrlo jake kiše sredinom tjedna, a ukupne količine oborina su mjestimično i prelazile rekorde.
Usred povijesnih poplava tamošnjem stanovništvu uobičajene aktivnosti su bile otežane usred prekida u opskrbi električnom energijom, a posebno teško je stradao grad Catania na Siciliji, gdje je nevrijeme odnijelo i jedan ljudski život.
Koliko je situacija bila ekstremna pokazuje i sljedeći podatak – u periodu od 24.10. od 17:00 do 26.10. do 10:30 na meteorološkoj stanici Cassari palo je čak 451,6 mm kiše. Primjera radi, ova količina padavina, koja je pala u manje od 48 sati, približno odgovara onoj koja padne u Sarajevu za otprilike pola godine.
Razlog ovakvog ekstremnog događaja veže se za poseban meteorološki fenomen pod nazivom mediteranski uragan, ili kraće, Medicane (Mediterranean + Hurricane). Iako je naziv mediteranski uragan prihvaćen, fenomen nema poveznicu sa uraganom, budući da snaga i jačina koju dosežu su obično manji u odnosu na tropske sisteme. Njegov izgled podsjeća na tropsku oluju, a razvija se nad zapadnim i centralnim dijelom Sredozemnog mora, gdje su površinske temperature obično veće. Da bi sistem mogao jačati, potrebna mu je toplina mora kojom se kontinuirano hrani, ali i širina koju Sredozemlje i nema previše, naročito prema sjeveru, pa su Medicane u Jadranskom moru izuzetno rijetke pojave, dok su učestalije u Jonskom moru, naročito južno od Otranta. Karakteriziraju ga izuzetno jaki vjetrovi, jake kiše, velika vlažnost zraka te toplo središte vrtloga (jezgra) u kojem je zračni tlak vrlo nizak, no za razliku od tropskih uragana kojima je potrebna obično površinska temperatura mora veća od 27 °C, Medicane se može razviti i u hladnijim vodama, čija temperatura morske površine je veća od 15 °C, zbog čega se najčešće javljaju nakon završetka ekstremno toplih ljeta (od rujna do siječnja). Zbog karakteristika koje posjeduje, često je prisutan i naziv hibridna mediteranska oluja, kako bi se razlikovala od klasične ciklone s hladnom jezgrom, koja uz sebe često posjeduje pripadajuće frontalne sisteme, što kod Medicane nije slučaj.
Mediteranski uragan se lijepo može uočiti i na našoj vizualizaciji zračnog pritiska svedenog na nivo mora, gdje je oslikan centar nad Sicilijom.
No, vratimo se sada dešavanjima u našoj zemlji. Posljednjih tjedan dana primjećujemo maglu, nerijetko zadržavajući se i dugotrajnije, a u Posavini mjestimice danas se podigla tek iza 14 sati. Stabilna vremenska situacija uvjetovana prostranim poljem visokog zračnog tlaka s istoka (narančaste nijanse na karti tlaka), bez značajnijeg vjetra i postojanost tzv. temperaturne inverzije, karakterističnoj za ovo doba godine, uvjetuje da se hladni zrak, fizikalno teži i gušći, sabija u kotline i nizine, dok topao zrak ide u visinu zbog svoje lakoće, zbog čega su planine nerijetko u prijepodnevnim satima zajedno s Hercegovinom najtopliji dijelovi naše države. Drugim riječima, temperaturna inverzija nije ništa drugo nego preokret u temperaturi pri čemu ona s porastom nadmorske visine raste, pa je na planini toplije u odnosu na nizine. Ovakva situacija nepovoljno se odražava i na samu kvalitetu zraka koja je posljednjih dana najčešće ocijenjena nezdravom, budući da ne postoji horizontalno strujanje zraka ispod kotlinskog poklopca. U uvjetima stabilne atmosfere onemogućeno je miješanje slojeva po vertikali usred nepostojanja turbulentnih vrtloga pa se zagađujuće čestice šire horizontalno. Po vertikali, slojevi atmosfere se ne mogu miješati do one točke da se neutralizira hladnoća u prizemlju te dolazi do otežane disperzije zagađujućih čestica, jer nema konvekcije, odnosno vertikalnog kretanja zraka. Konvekcija je prekinuta upravo na mjestu gdje se trenutno nabija hladni zrak u kotlinu, tj. na Humu”.
Međutim, postoje dobre vijesti. Od sutra magla i niska naoblaka kraće će trajati, a anticiklonalno polje slabi, budući da nam se sa sjeverozapada približava novi poremećaj, koji će u ponedjeljak donijeti najprije južinu i oblake, a navečer s njenim približavanjem našim područjima i kišu. Na području Hercegovine i sjeverozapadne Bosne ona će nerijetko biti i obilnija, pri čemu u kratkom vremenu može pasti i iznad 30 mm. U utorak s odmicanjem sistema na istok, oborine će postupno prestajati, najprije na sjeverozapadu, a sredinom dana naoblaka se prolazno smanjiti. No ono će biti kratkog daha, jer na rasporedu je novo naoblačenje u srijedu koje donosi nova Genovska ciklona, kao i nove oborine koje nas čekaju iste večeri, pa sve do kraja tjedna, a bit će i jakog, na udare mjestimično i olujnog južnog vjetra, naročito oko četvrtka, kada će razlika u pritiscima biti značajnije izražena. Upravo će oborine i jači vjetar južnog smjera potpomoći da se atmosfera pročisti potkraj ponedjeljka, a prema trenutnim analizama, veći dio naredne sedmice protjecat će u znaku promjenjiva i natprosječno topla vremena, pri čemu će i jutarnje i dnevne temperature biti i više nego ugodne – poslije ponedjeljka, jutarnje temperature od 7 do 16, a dnevne od 14 do 21 °C, stoji u Sladićevoj analizi za N1 televiziju.
