Ministarstvo obrane (MO) BiH odbacilo je navode iz apelacije člana Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH i lidera SDA Bakira Izetbegovića koju je podnio Ustavnom sudu BiH tražeći ocjenu ustavnosti pojedinih članova Pravila službe Oružanih snaga (OS) BiH.
Izetbegović je, piše Glas Srpske, praktično tražio da se pripadnicima OS BiH omogući nošenje hidžaba i brade u skladu sa običajima vjernika islamske vjeroispovijesti, ali Ministarstvo obrane BiH u odgovoru na apelaciju u cijelosti je osporilo navode iz njegove apelacije.
Lider SDA zahtjev za ocjenu ustavnosti uputio je nakon što je Sud BiH odbacio tužbu pripadnice OS BiH Emele Mujanović protiv Ministarstva obrane koja je smatrala da je diskriminirana zato što joj nije dozvoljeno da nosi hidžab.
Pored Mujanovićeve, sudovi su odbacili i tužbe nekoliko muških pripadnika OS BiH koji su tražili da im se omogući nošenje brade.
MO BiH u odgovoru na Izetbegovićevu apelaciju navelo je kako Pravila službe kažu da "vojna lica moraju uvijek biti uredno odjevena, obrijana i podšišana", kao i da "žene, vojna lica moraju kosu uredno održavati da im ne smeta pri izvođenju obuke, nošenju zaštitne maske, šljema i druge opreme, odnosno prilikom obavljanja dužnosti".
Pravila službe OS BiH kažu da je nošenje brade dozvoljeno samo za vjerske službenike, pri čemu brada mora biti uredno održavana, dok je šišanje na nulu na dobrovoljnoj osnovi i ne može biti naređeno.
"Upotreba zaštitne opreme koja nužno uvjetuje obrijano lice ne ostavlja prostor za udovoljavanje zahtjevu pojedinaca da nose bradu", navedeno je u odgovoru na apelaciju Bakira Izetbegovića.
"Pitanje vjerskih aktivnosti i sloboda u OS BiH uređeno je Zakonom o službi u OS BiH, u kojem se određuje da se organizacija vjerskih aktivnosti prvenstveno zasniva na objektivnim vojnim potrebama. Pozivanje apelanta na stav 4. Pravila službe u kojem navodi da je za rješavanje ovog pitanja trebalo konsultirati Islamsku zajednicu predstavlja jednostran i ciljan pristup u gledanju na navedeni problem. Tvrdnje koje se temelje na nalazu vještaka u konkretnom pojedinačnom slučaju ne mogu biti osnova za prihvaćanje pravila ponašanja u OS BiH, jer rješavanje takvih pitanja nužno pretpostavlja široku raspravu koja podrazumijeva ozbiljnu studiju", navedeno je u odgovoru MO BiH.
Zamjenik ministra obrane Mirko Okolić kaže za Glas Srpske kako se vojna lica prilikom obuke za vojnu službu upoznaju sa svim propisima koji su u vezi sa njihovim pravima i obavezama.
"Oni nakon završene obuke potpisuju ugovor o profesionalnoj vojnoj službi te na takav način prihvaćaju profesionalnu službu uz poštovanje svih propisa u MO i OS BiH. Svaki naknadni pokušaj nametanja privatnih interesa i prava kojima bi se pravila ograničenja za upotrebu postrojbi i pojedinaca ili razbijao kohezijski ambijent neophodan za izvršenje zadataka OS nije prihvatljiv i narušava borbenu spremnost", kaže Okolić, dodajući kako je to navedeno i u odgovoru na apelaciju Bakira Izetbegovića.
Prema njegovim riječima, doslovna primjena odredbi Europske konvencije o ljudskim pravima obesmislila bi Oružane snage kao instituciju i onemogućila vršenje njenih osnovnih funkcija.
"Na službi u OS nalaze se lica koja su bezuvjetno prihvatila ograničenje ljudskih prava i osnovnih sloboda koja su im unaprijed poznata te bilo kakvo mijenjanje stavova i uvjerenja pojedinca nije prihvatljivo ukoliko narušava red, koheziju i operativnu spremnost", ističe Okolić.
