Unatoč stabilizaciji svjetskih tržišta, a koja se, među ostalim, očituje i kroz pad cijena energenata, repromaterijala i hrane, stanje na bosanskohercegovačkim policama ne pokazuje značajnije promjene, piše Večernji list BiH.
Poskupljenja
Rast cijena i dalje se bilježi u nizu sektora, posebice kada govorimo o prehrambenim artiklima. Udruge koje se bave zaštitom prava potrošača upozoravaju na ovo stanje, međutim, unatoč apelima, malo se toga mijenja.
Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača središnje Bosne Travnik, u izjavi za Večernji list ističe kako je očito da se građani Bosne i Hercegovine suočavaju s brojnim nelogičnostima na tržištu, a jedan od apsurda je i podatak kako je i nakon Nove godine došlo do rasta cijena u nekim segmentima potrošnje. Kaže nam kako imaju informacije iz nekih gradova da je poskupio kruh, kao i proizvodi od brašna, kava, ali i pojedini slatkiši.
- Uglavnom, može se reći kako se stanje kod nas ne stabilizira - ističe Arnautović, dodajući kako je sada pitanje je li možda riječ o lovu u mutnom poslije blagdanskih akcija. Ipak, u konačnici, naglašava Arnautović, žitelji Bosne i Hercegovine moraju se suočavati sa stanjem u kojemu je BiH među prvima kada treba nešto poskupjeti, a među zadnjima kada treba spustiti cijene.
A što nas čeka u ovoj godini? Moguće je, oprezni su u najavi ekonomisti, usporavanje inflatornih kretanja, a onda i mogući pad cijena pojedinih artikala.
Procjena je i kako će u ovoj godini, a zahvaljujući borbi protiv inflacije na razini Europske unije, doći do smanjenja stopa i kada je riječ o BiH. Tako je u nedavnoj procjeni Centralne banke Bosne i Hercegovine potvrđeno očekivanje kako bi u ovoj godini inflacija mogla pasti iako se ne očekuje da će se vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine, u srednjem roku. MMF je također procijenio pad inflacije u ovoj, kao i nastavak pada u 2024. godini.
Na svjetskoj razini, podsjećamo, stabilizaciju uočavamo i kroz postupni pad cijena burzovnih proizvoda. Agencija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) tako je početkom prosinca objavila kako su u studenome najviše pojeftinile žitarice, za 1,3 posto u odnosu na listopad, a u stopu ih prate mlijeko i mliječni proizvodi s cijenama nižim 1,2 posto. Pšenica i kukuruz pojeftinili su za 2,8 odnosno 1,7 posto u odnosu na listopad.
S obzirom na povezanost bosanskohercegovačkog tržišta s onima u Europskoj uniji, valja pogledati i kakvo je stanje u Europskoj uniji, odnosno eurozoni, kada je riječ o inflatornim kretanjima.
Usporedba
Godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u prosincu je iznosila 10,4 posto, signaliziravši ponovno usporavanje rasta cijena, nakon 11,1-postotnog skoka u studenome. U eurozoni spustila se s 10,1 posto na 9,2 posto, potvrdio je Eurostat procjenu s početka mjeseca.
Popuštanje inflacije u eurozoni u prosincu odražava blaži rast cijena energije za 25,5 posto u odnosu na isti mjesec 2021. godine, nakon 34,9-postotnog skoka u studenome, pokazuju Eurostatovi izračuni. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u prosincu u Europskoj uniji pale za 0,2%, a u eurozoni za 0,4%.
S druge strane, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine nedavno je objavila kako je na godišnjoj razini (studeni 2021. - studeni 2022.) zabilježen rast razine cijena od 16,3 posto. Pritom je najveći rast cijena zabilježen ondje gdje i najveća potrošnja stanovništva - hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su poskupjeli za čak 24,5 posto.
Poskupio je i prijevoz, i to za 23,8 posto, dok su stanovanje i režijski izdaci u godini dana porasli za 19,1 posto. Sve navedeno upućuje na zaključak kako stanje u Bosni i Hercegovini vrlo sporo, odnosno s iznimnim vremenskim odmakom, prati situaciju u Europskoj uniji, a kada se tomu doda i visina primanja, koja je višestruko ispod one prosječne u EU, jasno je u koliko se teškoj situaciji nalaze žitelji zemlje koju karakterizira iznimno krhko ekonomsko stanje.
