Standard bh. građana sve je lošiji. Svako šesto kućanstvo u BiH je siromašno, dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva, podaci su Ujedinjenih naroda.
Od plaće koju dobiju za svoj rad radnici jako teško mogu preživjeti mjesec, a prosječna plaća, prema zabilježenim statistikama, u Bosni i Hercegovini najniža je u regiji.
Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plaća u veljači na području ovog entiteta (posljednji objavljen podatak) iznosila je 1193 marke. Kada je riječ o županijama koje prednjače u visini plaće, to su, prema pokazateljima, Sarajevska, a slijedi je Hercegovačko-neretvanska županija.
Kako je prikazano, prosječna plaća koju su radnici u veljači primili u Sarajevskoj županiji iznosila je 1474 marke, dok je plaća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji niža za 228 KM u odnosu na SŽ i iznosi 1246 maraka. Prosječna plaća koju su radnici u Unsko-sanskoj županiji primili iznosila je 1086 maraka, a u Posavskoj županiji 1091 marku.
Visina prosječne plaće u Tuzlanskoj županiji iznosila je 1096 KM, Zeničko-dobojskoj 1031 marku, Bosansko-podrinjskoj 1181 marku, dok je u Srednjobosanskoj županiji, prema statistici Federalnog zavoda za statistiku, u veljači bila najniža, iznosila je 974 marke. Zaposleni u Zapadnohercegovačkoj županiji prosječno su primali 1081 marku, dok su naseljeni u Hercegbosanskoj županiji za svoj rad prosječno primili 1119 maraka. Osim po niskim plaćama, Bosna i Hercegovina u samom je (negativnom) vrhu i kada je riječ o stopi nezaposlenosti, iako se tisuće nalaze na zavodima za zapošljavanje. Na evidencijama službi za zapošljavanje početkom godine u Federaciji BiH bilo je registrirano 285.606 osoba. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosio je 168.966, odnosno 59,16 posto. Od ukupnog broja nezaposlenih, 196.017 (68,63 posto) je stručnih, 89.589 (31,37 posto) su nestručne osobe, a njih 86.275 (30,21 posto) prvi put traži posao. Na evidenciji nezaposlenih, prema posljednjem objavljenom podatku, bile su registrirane 63.654 osobe u dobi između 15 i 29 godina.
Među nezaposlenima najviše je kvalificiranih radnika (90.017 ili 31,52 posto) i NKV radnika (85.134 ili 29,81 posto), potom slijede osobe sa srednjom stručnom spremom (78.773 ili 27,58 posto) i VSS (21.500 ili 7,53 posto), osobe s PKV (4130 ili 1,45 posto), VKV (691 ili 0,24 posto) i osobe s NSS (325 ili 0,11 posto). Najveći broj nezaposlenih registriran je u Tuzlanskoj županiji (68.315 ili 23,92 posto), potom u Sarajevskoj županiji (55.410 ili 19,4%) i Zeničko-dobojskoj županiji (50.589 ili 17,71%). U Bosansko-podrinjskoj županiji registrirano je 2914 ili 1,02% od ukupnog broja osoba. Županijske službe za zapošljavanje su, navodi se u posljednjem izvješću Federalnog zavoda za zapošljavanje, posredovale u zapošljavanju 2183 osobe.
I dok je broj nezaposlenih ogroman, poslodavci stalno traže povećanje kvote za dozvole za uvoz radne snage iz inozemstva, a u siječnju ove godine stranim državljanima odobrene su 144 radne dozvole.
Da je stranih radnika na bh. tržištu rada sve više, pokazuje i podatak Agencije za rad i zapošljavanje, prema čijim je podacima lani izdano ukupno 3780 važećih radnih dozvola, a kako su potvrdili iz Agencije, najviše ih je dobilo državljana Turske, Srbije, Hrvatske i Kine. Podsjetimo, u RS-u je izdano 1447 važećih radnih dozvola, i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdanih neovisno o utvrđenoj kvoti, a u Federaciji BiH 2076 važećih radnih dozvola, od čega 782 koje se računaju u kvotu te 1294 neovisno o njoj.
