"Dijaspora poslala gotovo 800 milijuna maraka za samo 3 mjeseca ove godine" - naslov je koji smo prije dva dana objavili u Večernjem listu BiH, čime je potvrđeno da naši ljudi koji su vani, praktički, najviše ulažu u ovu zemlju.
Prema tim brojkama, reklo bi se da u inozemstvu ima novca kao u priči, međutim, realnost je puno lošija. Mnogi otkidaju od svojih usta da pomognu obitelji. Naime, gospodarstvo Njemačke na pandemijskoj je razini, bez naznaka za sustavni oporavak. To je ocjena Industrijske i trgovinske komore u Njemačkoj.
Inflacija ostaje visoka
- Njemačka je u recesiji. Spadamo među rijetke europske zemlje čije se gospodarstvo ponovno spustilo ispod razine koju smo bilježili prije pandemije. To je znak za uzbunu - rekao je šef Komore Peter Adrian. Najteže je u građevinskom sektoru, gdje se očekuje veliki pad u drugoj polovini godine, što će, smatra Adrian, izazvati negativne posljedice u cijelom gospodarstvu. - Ne usuđujem se prognozirati kada će se stvari ponovno pokrenuti. Vjerojatno ćemo biti sretni ako na kraju godine vidimo nultu stopu gospodarskog rasta, a ne minus. No, to u najboljem slučaju znači stagnaciju - kazao je. Navedeno je i da će temeljna inflacija, koja isključuje energente i hranu, ostati visoka, među ostalim i zbog poskupljenja paket-aranžmana za godišnje odmore, koji sada imaju veći utjecaj na indeks potrošačkih cijena. A kakva je situacija, doznajemo od jednog građevinskog radnika iz zapadne Hercegovine u Njemačkoj koji je zamolio za anonimnost. - Ako vam kažem da nekad radim i po 15 sati dnevno i da se u sebi nadam da mi netko donese barem kruh, a za koji sat rada kod nekog gazde kod nas, za 3-4 sata na nekom projektu, priprema se roštilj, zavrti se janje - otvoreno nam govori. Pitamo ga i kako je moguće u Njemačkoj biti na "baušteli" 15 sati. - Njemačka je uređena zemlja, ali zar stvarno mislite da u vremenu krize i nedostatka radnika oni neće progledati kroz prste poslodavcima?! Također, mi smo majstori svog posla i Njemačkoj nije u cilju da nam naplati masnu kaznu ili da nas otjera jer njima nedostaju milijuni radnika. Onda će radije zažmiriti, a mi ćemo raditi satima te se nadati da će doći netko od višerangiranih i donijeti nam jelo, a kad su prekovremeni u pitanju, ja na to nisam naišao, osim što me se pritišće rokovima jer nešto hitno mora biti gotovo - priča nam. Kaže da je život u Njemačkoj postao preskup. - U prosjeku za stanarinu ode oko 30 posto plaće. A ako krene pojeftinjenje, onda znajte da smo u ozbiljnoj krizi. Ja se bavim stanogradnjom i za 26 posto manje je zahtjeva za odobrenje gradnje u svibnju ove godine nego u istom mjesecu lani. Njemački plan bio je da se gradi 400 tisuća stanova godišnje. Međutim, statistika kaže da će ih se iduće godine izgraditi tek 177 tisuća - priča nam. Nestašice, rast cijena materijala i rada te rast kamata, koje su dramatično poskupile financiranje, potaknule su mnoge da odustaju od gradnje. Ipak, unatoč svemu, o povratku u Hercegovinu još ne razmišlja. - Plan je zaraditi za mirovinu i to je ono zbog čega se najviše ide jer znam da ću s njemačkom mirovinom, ako je dočekam, moći lijepo živjeti u BiH. Ali put je još dug - ističe. Ne skriva da strahuje od recesije u Njemačkoj, i to one dublje koja bi potresla cijelu Europu.
Povećanje satnice
Analitičari pozivaju radnike iz svih država, pa i one iz zapadnog Balkana, koje imaju usku vezu s Njemačkom, da prate situaciju u Berlinu kako ne bi postali kolateralna šteta predstojeće tranzicije njemačkog gospodarstva jer se ne zna kako će sve ovo završiti. Udruga Paritätische Gesamtverband poziva na povećanje minimalne satnice na najmanje 14 eura po satu od 1. siječnja 2024. To bi donekle moglo olakšati situaciju, ali puno se još ima odigrati u 2023.
