U prošloj godini zabilježen je rekordan broj prijava kršenja potrošačkih prava s ukupno 1400 žalbi – rekao je ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić na raspravi "Dan potrošača u službi financijske sigurnosti" održane u Mostaru.
Objasnio je kako se jedna trećina žalbi odnosila na usluge općeg ekonomskog interesa, poput isporuke vode, električne energije i slično, dok se druga trećina odnosila na telekomunikacijski sektor, odnosno zatamnjivanje kanala, izbacivanje kanala iz programskog sadržaja, jednoobrazno dizanje cijena od telekom operatora i dr.
Zaključati cijene trebalo prije
- Preostale žalbe odnosile su se na uopće usluge, od probijanja jamstvenog roka, pokvarene perilice rublja, pokvarenog televizora, načina servisiranje robe. S druge strane, desetak posto žalbi odnosilo se na financijski sektor, bankarstvo, mikrokreditne organizacije, osiguranje, turistički sektor... Više od 80 posto tih žalbi uspješno riješimo, dok se, nažalost, u 20 posto slučajeva događa da trgovac odbije žalbu ili to eskalira prema sudu. Dio žalbi bude odbačen kao neosnovan – rekao je ombudsman za zaštitu potrošača BiH Saša Marić na raspravi "Dan potrošača u službi financijske sigurnosti" održanoj u Mostaru. Govoreći o načinu sprječavanja "divljanja" cijena, Marić je podsjetio da je BiH slobodno ekonomsko tržište, kapitalističko i demokratsko uređeno tržište te da se razlike u cijenama ne mogu regulirati. Apelirao je na građane da pokušaju izbjeći impulzivnost kupnje, razmisle treba li im neki proizvod te je li zaista točna akcija koja je prikazana u trgovini. Smatra da zaključavanje cijena možda i nije najmudrija odluka koja je donesena. Iako nije loša, kako ombudsman ističe, zbog statistike je trebala biti donesena prije godinu ili dvije. - U trenutku zaključavanja cijene su bile na vrhuncu. Već sada imate na stranicama UN-a da su cijene na slobodnim svjetskim tržištima od ljeta 2022. u padu od 20 do 40 posto za većinu proizvoda, osim šećera. To se polako reflektira i te cijene se vrlo brzo mogu vidjeti na policama u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj – istaknuo je ombudsman. Kazne za kršenje zaštite potrošača kreću se u rasponu od 500 do 20.000 KM. - Nedostaje inspektora. Županijski inspektorat u HNŽ-u ima četiri inspektora. Ako uzmemo u obzir da u županiji ima više od tisuću trgovina, oni fizički ne mogu obići sve objekte, ugostiteljske objekte, kafiće, hotele ili trgovine – naglasio je on. Upozorio je i na prijevare u digitalnom poslovanju koje se značajno razvilo u BiH od pandemije koronavirusa.
Potrošač središte svih događanja
- Manje-više 99 posto žalbi uspješno se riješi jer je i trgovcima cilj da imaju dobar imidž. Međutim, žalbe koje ne možemo riješiti su, zapravo, kaznena djela prijevare i krađe, prije svega putem prodaje na društvenim mrežama, gdje se neki pojedinci, koji i ne moraju biti u BiH, predstavljaju kao trgovci i prodaju proizvode i usluge koje, zapravo, ne postoje. To je veliki problem, ne samo kod nas nego i u cijelom okružju – kaže Marić. Uime organizatora ove rasprave GS1 BiH, međunarodne organizacije za standardizaciju, Nevena Kravec-Stevanović kazala je kako je cilj informiranje potrošača o pravima. - Vrlo često nismo upoznati sa svojim pravima. Međutim, na tržištu se događaju promjene. Jedna od njih je e-fiskalizacija, koja je u RS-u već donesena, a u Federaciji još nije. Time se suzbija crna ekonomija. Potrošači mogu biti osigurani. Naša uloga je tu na identifikaciji. GS1 treba osigurati standarde koji će omogućiti da se sve robe i usluge jedinstveno identificiraju putem međunarodnih standarda za identifikaciju - objasnila je Kravec-Stevanović. Dekan Ekonomskog fakulteta SUM-a Igor Živko rekao je da im je misija i cilj obrazovati studente i buduće ekonomiste koji s ekonomskog aspekta trebaju promatrati potrošača. - Potrošač je središte svih događanja u ekonomiji i njemu je okrenuta sva ponuda. S druge strane, da biste danas imali potrošača s obzirom na sve promjene, morate voditi računa da bude zadovoljan i odan. U svijetu u kojem živimo postoje mogućnosti za manipulaciju, pojavu asimetričnih informacija i neznanje u korištenju proizvoda – objasnio je dekan Ekonomskog fakulteta SUM-a Igor Živko.
