Većina mladih u BiH nezainteresirana za politiku i percipira je vrlo negativno.
Mladi mnogo vremena provode koristeći dominantno društvene mreže i tako se informiraju. Mlade jako malo zanima politika jer je percipiraju vrlo negativno, kao negativan aspekt koji je prekriven korupcijom, te žele biti što dalje od takve vrste procesa - kazao je profesor Amer Osmić, glavni autor Studije o mladima Bosne i Hercegovine, koja je s regionalnim izvješćem "Studija o mladima 2024. za jugoistočnu Europu" prezentirana u Sarajevu. Istraživanje je pokazalo i da su mladi u BiH skloni skepticizmu u društveni sustav, počevši od obrazovanja, zdravstva i percepcije sigurnosti. Kada se uključuju u politiku, dodao je, to je najčešće kako bi riješili svoj osobni problem, kao što je zapošljavanje. Piše Večernji list BiH.
Što mladi žele ili ne žele
- Mladi misle da je važnije imati neku vezu s nekim tko je u politici nego posjedovati kompetencije, vještine i znanja. Ne percipiraju obrazovanje kao jedan od najznačajnijih segmenata, ali isto tako žele imati odgovarajuće obrazovanje - navodi Osmić.
Također je naglasio da mladi imaju značajnu želju za odlaskom iz BiH, ali da nisu spremni primiti migrante, bez obzira na to jesu li ekonomski, socijalni, politički...
- Očekuju gostoprimstvo, ali nisu gostoprimljivi u tom segmentu. Mladi u BiH i dalje su dosta konzervativni u BiH, bilo da je riječ o političkim stavovima ili odnosu prema drugom i drugačijem - zaključio je Osmić.
Kada je o rezultatima regionalnog istraživanja riječ, ispostavilo se da rezultati ne odskaču mnogo od onih u samoj Bosni i Hercegovini. Primjerice, mladi u jugoistočnoj Europi prilično su nepovjerljivi prema demokraciji, što podrazumijeva značajnu sklonost prema autoritarnim praksama.
- Ako bismo mogli pronaći jedan parametar koji je zajednički za sve te mlade, čak i za one koji su u EU i mlade koji su izvan EU-a, to je zapravo pitanje egzistencijalne prirode, odnosno socioekonomska pitanja i to je zapravo taj aspekt koji te mlade ljude ove regije najviše zabrinjava - istaknuo je glavni autor Studije o mladima jugoistočne Europe profesor Jasmin Hasanović. Kao trend koji ga je zabrinuo, Hasanović je izdvojio tendenciju priličnog nepovjerenja u demokraciju, za razliku od prošle studije koju su proveli 2018. godine.
- To podrazumijeva značajnu sklonost prema autoritarnim praksama. To može predstavljati korektiv postojeće demokracije ako znamo iskoristiti taj potencijal i ako ga ne prepustimo desničarima - kazao je.
Kao zanimljivost Hasanović je izdvojio trend zaokreta mladih prema online aktivizmu.
- Ako ne glasuju i ne sudjeluju u politici, najveći fokus im je online aktivizam, što je jako problematično jer online aktivizam zapravo ne rješava ništa. Mislite da imate prostor u kojem ste slobodni, a zapravo je jako cenzuriran, kao u slučaju propalestinskog sadržaja - istaknuo je Hasanović.
Slično i u okruženju
Studija o mladima 2024. SEE predstavlja komparativno regionalno izvješće temeljeno na podacima iz 12 zemalja regije, pružajući sveobuhvatan pregled perspektiva mladih u jugoistočnoj Europi, a radili su ih njemačka zaklada "Friedrich-Ebert-Stiftung" za Bosnu i Hercegovinu i Dijalog "Jugoistočna Europa" u suradnji s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu. Slična istraživanja provođena su 2015., a potom i 2018. godine. Novo istraživanje obuhvatilo je uzorak od gotovo 9000 mladih ljudi na području jugoistočne Europe.
Treba istaknuti i da sva ostala istraživanja o promišljanjima i očekivanjima mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, pa i cijeloj regiji, daju slične rezultate. S jedne strane, nezadovoljstvo stanjem u društvu i svojim položajem i perspektivama, a s druge strane dominantna nezainteresiranost za politički aktivizam i sudjelovanje u promjenama. Nažalost, i podaci o izlasku mladih na izbore, uključujući ove posljednje lokalne, također nisu ohrabrujući. Na izbore i dalje dominantno izlaze stariji i građani srednje životne dobi, dok mladi rješenje uglavnom traže u odlasku iz zemlje za vrijeme ili odmah nakon završenog školovanja.
