Ograničena dostupnost stanova dovodi i do promjena na tržištu.
Vlastiti dom u BiH oduvijek je bio više od mjesta za stanovanje. To je simbol sigurnosti, obiteljske stabilnosti i statusa. Međutim, dok je za prethodne generacije posjedovanje nekretnine bio očekivani životni cilj, za mnoge danas taj ideal postaje sve nedostižniji. Ova situacija ne pogađa samo BiH već se odražava i na europsko tržište nekretnina, gdje se bilježe značajne promjene u cijenama, potražnji i broju transakcija. Navodi Večernji list BiH.
Sve skuplje, ali i traženo
U drugom tromjesečju prošle godine tržište nekretnina u BiH bilježi rast cijena, kao i zanimanja. Prosječna cijena novih stanova dosegnula je 2851 KM po četvornom metru, što predstavlja povećanje od 10 posto u odnosu na godinu ranije i 9,5 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Zanimljivo je da su, unatoč višim cijenama, transakcije na tržištu također zabilježile rast - u drugom tromjesečju 2024. godine prodano je 9,2 posto više stanova nego u istom razdoblju prethodne godine. Ipak, u usporedbi s godišnjim prosjekom iz 2023. godine, broj transakcija smanjen je za 8,1 posto. Što se tiče površine prodanih stanova, primjetan je trend odabira manjih i funkcionalnijih prostora. Ukupna površina prodanih stanova porasla je za 8,8 posto u usporedbi s drugim tromjesečjem 2023. godine, ali je prosječna površina manja za 6,6 posto u odnosu na prošlogodišnji prosjek. Kako u BiH tako i tržište nekretnina diljem Europe prolazi kroz značajne promjene. Prema podacima Eurostata, broj transakcija u drugom tromjesečju prošle godine smanjio se u sedam zemalja Europske unije, dok je u ostalih sedam zabilježen rast. Najveći pad zabilježen je u Austriji (-20,5 posto), Sloveniji (-19,7 posto) i Irskoj (-18,1 posto), dok su najveći porasti zabilježeni u Luksemburgu (+26,3 posto) i Mađarskoj (+21,7 posto). Analizirajući trendove unatrag nekoliko godina, uočava se da su mnoge zemlje EU-a pogođene padom broja transakcija. Primjerice, u 2023., u usporedbi s 2022., broj transakcija smanjio se u 13 od 16 zemalja EU-a. Najveći pad zabilježen je u Luksemburgu (-43,3 posto), Austriji (-27,4 posto) i Mađarskoj (-27 posto), dok su rast zabilježili Cipar (+31 posto), Poljska (+3,9 posto) i Irska (+0,6 posto).
Dinamične promjene
Zanimljivo je spomenuti da je Luksemburg jedina zemlja koja bilježi pad broja transakcija svake godine od 2019. do 2023., dok su Cipar i Španjolska prednjačili u rastu broja prodanih nekretnina u pojedinim godinama. Ovi podaci oslikavaju složenu situaciju na tržištu nekretnina, gdje se rast cijena i povećana potražnja susreću s ekonomskim izazovima poput inflacije, rasta cijena građevnog materijala i otežanog pristupa kreditima. U BiH ove okolnosti posebno pogađaju mlađe generacije koje, bez financijske potpore obitelji, sve teže mogu ostvariti san o vlastitom domu. S druge strane, investitori u BiH i Europi prepoznaju prilike za gradnju luksuznih stanova, dok je tržište povoljnijih nekretnina sve oskudnije. Kako potražnja za nekretninama i dalje raste, jasno je da će nadolazeće razdoblje donijeti nove izazove, ali i prilike za prilagodbu tržišta potrebama kupaca. Tržište nekretnina, kako u BiH tako i diljem Europe, prolazi kroz razdoblje dinamičnih promjena. Sve veće cijene i ograničena dostupnost stanova zahtijevaju pažljivo praćenje i prilagodbu svih aktera na tržištu.
