Bez zapošljavanja, povećanja produktivnosti i demografske obnove svaki pokušaj povećanja mirovina može biti teret.
Dok se čeka da nadležne institucije dostave svoja mišljenja kako bi Vlada Federacije BiH utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje idu u smjeru ispunjavanja zahtjeva umirovljenika za pravednijim i češćim usklađivanjem njihovih primanja, otvara se pitanje dugoročne fiskalne održivosti sustava. Potvrdio je to za Avaz ekonomski stručnjak Faruk Hadžić, koji kaže kako sama ideja da se mirovine usklađuju dva puta godišnje i da se formula zasniva na rastu plaća i cijena kratkoročno može donijeti poboljšanja životnog standarda.
- Međutim, s gledišta javnih financija to znači znatno veće izdatke koji, prema procjenama, mogu dosegnuti i nekoliko stotina milijuna maraka deficita godišnje, što bi zahtijevalo ozbiljno planiranje proračunskih preraspodjela ili nova zaduženja - objasnio je ovaj ekonomski stručnjak za Avaz. Naglašava kako je ono što dodatno komplicira situaciju demografska struktura stanovništva.
- Bosna i Hercegovina svake godine ima sve manji broj radno aktivnih građana i sve veći broj umirovljenika, što dugoročno znači da ni najbolja formula ne može biti održiva ako se ne riješi osnovni problem, a to je odnos broja zaposlenih i umirovljenika. Bez jačanja zapošljavanja, povećanja produktivnosti i demografske obnove, svaki pokušaj povećanja mirovina, koliko god opravdan bio, može postati teret za buduće generacije - kaže Hadžić.
Prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, mirovine bi se od 1. siječnja iduće godine usklađivale prema postotku rasta plaća u Federaciji BiH u kombinaciji s rastom cijena, i to prema formuli 60:40 u korist parametra koji je povoljniji za umirovljenike u ovom entitetu. A mirovine bi se redovito usklađivale dva puta godišnje, i to 1. siječnja i 1. srpnja.
