Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto u posljednjoj je objavi na društvenim mrežama objasnila i kako Zastupnički dom uopće nije imao ingerenciju napraviti ovaj potez te najavila kako će Vijeće ministara nastaviti s aktivnostima koje se odnose na ispunjavanje europskih uvjeta, uključujući i osnivanje Ureda glavnog pregovarača.
Odluka Zastupničkog doma da krene u ustroj Ureda glavnog pregovarača BiH s Europskom unijom presedan je u BiH, zemlji izrazito multietničkog karaktera i jasno podijeljenih nadležnosti, te potez koji je u startu osuđen na propast zbog nekoliko razloga, počevši od onog načelnog, s obzirom na to da je na ovom primjeru došlo do grubog zaobilaženja volje Doma naroda, a time i volje konstitutivnih naroda, pa do zakonskog, koji se odnosi na nadležnosti. Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto u posljednjoj je objavi na društvenim mrežama objasnila i kako Zastupnički dom uopće nije imao ingerenciju napraviti ovaj potez te najavila kako će Vijeće ministara nastaviti s aktivnostima koje se odnose na ispunjavanje europskih uvjeta, uključujući i osnivanje Ureda glavnog pregovarača. Navodi Večernji list BiH.
Aktivnosti Vijeća ministara
- Ustav Bosne i Hercegovine u članku IV. propisuje da se Parlamentarna skupština BiH sastoji od dvaju domova – Doma naroda i Zastupničkog doma. Ustav ili bilo koji drugi zakon ne propisuje da zakonodavna vlast, a posebno jedan dom (Zastupnički dom), može osnivati privremene urede - naglasila je Krišto. Komentirala je i buduće korake Vijeća ministara u smjeru koji treba voditi ispunjavanju jednog od glavnih preduvjeta za početak pregovora s Europskom unijom te je, poručivši kako će Vijeće ministara nastaviti kontinuirano i odgovorno raditi na ispunjavanju svih obveza vezanih uz EU integracije, potvrdila kako će VM BiH, u skladu s člankom 22. Zakona o Vijeću ministara BiH, nastaviti proces osnivanja Ureda glavnog pregovarača. Time je jasno dala do znanja kako je pitanje osnivanja ureda u nadležnosti Vijeća ministara. Nadalje, valja navesti kako je Krišto nešto ranije objasnila i da Vijeće ministara nema obvezu provoditi odluke koje donese samo jedan dom Parlamenta, uputivši pritom na članak 35. Zakona o Vijeću ministara BiH, koji jasno propisuje da Vijeće ministara može provoditi samo odluke koje su u okviru ustavne nadležnosti donijela oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Pred BiH je, podsjećamo, obveza donošenja nekoliko zakonskih rješenja, kao i imenovanje pregovarača kako bi počela proces pregovora s Europskom unijom. Iako smo zeleno svjetlo za otvaranje pregovaračkog procesa dobili u ožujku prošle godine, do danas nismo u situaciji takvo što i početi. S obzirom na to da je iduća godina izborna, sve su glasniji zahtjevi za ubrzanim ispunjavanjem preostalih obveza kako bismo do kraja ove ili početka 2026. bili u situaciji održati prvu međuvladinu konferenciju na kojoj se prezentiraju pregovarački okvir EU-a te uvodne izjave EU-a i države kandidatkinje. Za potrebe pregovora acquis EU-a dijeli se u 35 pregovaračkih poglavlja, a uvođenjem "nove metodologije" u pregovore 2020. godine ta se poglavlja povezuju u šest klastera. Valja napomenuti i kako je BiH, u skladu s postojanjem mehanizma koordinacije, kao i jasne poruke Europske unije kojom ističe potrebu jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine, država koja može postati punopravna članica Europske unije sa svojim specifičnim ustavnim ustrojem kao višenacionalno i složeno društvo. Istodobno, Bosna i Hercegovina je potrebna Europskoj uniji s obzirom na svoj ključan značaj na jugoistoku Europe u pogledu osiguranja stabilnosti Starog kontinenta. Ruska agresija na Ukrajinu iz temelja je promijenila odnos prema temi integracija te dovela do snažnog jačanja svijesti među članicama kako je za zaokruživanje političkog i sigurnosnog mehanizma potrebno da zemlje jugoistoka Europe, a osobito Bosna i Hercegovina, što prije dođu u poziciju postati punopravne članice.
Ekonomska korist
Naravno, snižavanja kriterija neće biti, no za očekivati je snažniju i aktivniju ulogu Europske unije kao ključnog partnera političkim akterima i institucijama u Bosni i Hercegovini. Na tom putu brojni su izazovi, kako na političkom tako i ekonomskom planu. Rješavanje potonjeg dovelo bi do opipljivijih koristi za sve stanovnike, kao i gospodarstvo općenito. Plan rasta i sve ono što sa sobom donosi za životni standard u fokusu je tih aktivnosti...
