"Pitanje hrvatske ravnopravnosti želim izmjestiti iz područja stalnih unutarnjih sukoba u prostor rješenja, razgovora i partnerstva”, istaknula je Filipović nakon povratka iz Washingtona.
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović završila je višednevni posjet Washingtonu. U State Departmentu i Bijeloj kući održala je sastanke i razgovarala o položaju hrvatskog naroda i budućnosti BiH, daytonskom okviru čije zaštite trebaju funkcionirati u praksi, sigurnosti i euroatlantskom putu zemlje te mogućnostima snažnije gospodarske, energetske i sigurnosne suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sastanci su upriličeni s dužnosnicima Ureda potpredsjednika SAD-a, State Departmenta, Ureda Bijele kuće za vjerska pitanja i Ministarstva energetike SAD-a. O legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda u BiH, potrebi da institucije preuzmu odgovornost za budućnost zemlje te o energetskoj suradnji dviju zemalja Filipović je razgovarala s dužnosnicima Ureda potpredsjednika SAD-a, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
„Iz Washingtona sam otišla uvjerena da postoji prostor za snažniji američki angažman u BiH, ali i da odgovornost nije samo na našim partnerima. Moramo znati što želimo, govoriti argumentima i nuditi rješenja. Hrvati u tome mogu i trebaju biti jedan od najsnažnijih mostova između BiH i euroatlantskog prostora”, poručila je Filipović.
Istaknula je kako se pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda ne treba promatrati kao izolirano hrvatsko pitanje niti kao sukob s bilo kojim drugim narodom, nego kao pitanje funkcioniranja i dugoročne stabilnosti BiH. Daytonski mirovni sporazum zaustavio je rat, sačuvao BiH kao jedinstvenu i suverenu državu te uspostavio ravnotežu koja je trima konstitutivnim narodima trebala omogućiti povjerenje u zajedničke institucije. Upravo zato zaštite ugrađene u Dayton trebaju funkcionirati u praksi, a načelo legitimnog političkog predstavljanja mora vrijediti jednako za sve.
„Hrvati traže ravnopravnost. I to nije zahtjev protiv bilo koga. Država u kojoj se svaki narod i svaki čovjek osjeća politički sigurnim, poštovanim i ravnopravnim bit će stabilnija država. Zato pitanje hrvatske ravnopravnosti želim izmjestiti iz područja stalnih unutarnjih sukoba u prostor rješenja, razgovora i partnerstva”, istaknula je Filipović nakon povratka iz Washingtona.
U State Departmentu razgovor je bio usmjeren na euroatlantski put BiH, sigurnosne izazove i potrebu snažnijeg američkog angažmana. Bilo je riječi i o utjecaju vanjskih aktera te o jačanju otpornosti institucija BiH, uključujući energetsku i kibernetičku sigurnost, zaštitu kritične infrastrukture i snažniju suradnju sa saveznicima.
„BiH pripada euroatlantskom političkom, sigurnosnom i gospodarskom prostoru. Ali tu pripadnost nije dovoljno dokazivati deklaracijama. Dokazuje se institucijama kojima ljudi vjeruju, sigurnošću, vladavinom prava, investicijama, radnim mjestima i sposobnošću da različiti narodi žive zajedno kao ravnopravni, a tu imamo još puno posla. Želim BiH koja neće biti prostor nadmetanja tuđih interesa, nego pouzdan partner Europe i Sjedinjenih Američkih Država”, poručila je.
Važan dio posjeta bio je posvećen položaju katoličke zajednice u BiH. U Uredu Bijele kuće za vjeru Filipović je s vodstvom Ureda razgovarala o vjerskim slobodama te političkim, demografskim i institucionalnim izazovima s kojima se suočava hrvatska katolička zajednica. Razgovor je obuhvatio očuvanje identiteta i institucija, obrazovanje te mogućnost ravnopravnog sudjelovanja u političkom životu zemlje.
„BiH može opstati i uspjeti samo kao zemlja u kojoj nitko ne mora biti manje svoj da bi bio ravnopravan”, poručila je Filipović.
Gospodarska dimenzija posjeta bila je u fokusu razgovora s dužnosnicima Ministarstva energetike SAD-a. Uz Južnu plinsku interkonekciju, obuhvatili su i mogućnosti ulaganja američkih kompanija u područja energetike, infrastrukture, inženjeringa i tehnologije u BiH.
„Kod Južne plinske interkonekcije vrijeme je za prijelaz s dogovora na provedbu. Ali BiH mora gledati i šire, prema američkom kapitalu, tehnologiji i kompanijama koje mogu otvoriti nova radna mjesta i dodatno nas povezati s američkim i europskim gospodarstvom”, kazala je Filipović.
Posjet Sjedinjenim Američkim Državama, naglasila je, ima smisla samo ako se politički odnosi pretvore u konkretne koristi za ljude u BiH.
„Na kraju svaki međunarodni sastanak vrijedi onoliko koliko se njegov rezultat može osjetiti kod kuće. Ako snažniji odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama znače sigurniju zemlju, nove investicije, nova radna mjesta, sigurniju opskrbu energijom i više prilika za naše mlade ljude, onda vanjska politika prestaje biti nešto daleko i apstraktno i postaje dio svakodnevice”, zaključila je Filipović nakon višednevnog posjeta Washingtonu.
