Čini se da su Hrvati predodređeni tražiti sreću u Njemačkoj, bez obzira na društveno uređenje u kojem žive.
Za razliku od starih iseljenika, mladi ne osjećaju veliku nostalgiju prema domovini i žive u „dvije države“.
"Oni svoj narod ne slušaju i ne rade u njegovu interesu. Oni su ga i natjerali u migraciju. Žalosno je što mladi ljudi i mlade obitelji napuštaju ovu lijepu zemlju, a njih nije briga", samo je jedan od brojnih komentara prikupljenih u istraživanju „Iseljavanje Hrvata u Njemačku – EU Migacijski val“.
Ovim opsežnim ispitivanjem obuhvaćeno je 1.200 hrvatskih iseljenika, a vodio ga je dr. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu o čemu će u siječnju iduće godine objaviti istoimenu knjigu, piše Deutsche Welle.
Zadovoljstvo novim životom u Njemačkoj iskazalo je čak 79% ispitanika, dok ih je svega 3% reklo da nisu zadovoljni. 73% ispitanih zadovoljno je njemačkom plaćom, dok je nezadovoljnih 5%. Poklapa se to i s dominantnim stavom iskazanim kroz novinske priloge u kojima vidimo iseljenike koji hvale novi život pa makar i radili posao ispod njihovog obrazovanja i živjeli u lošijim stambenim uvjetima. Primjetan je i vrlo naglašen bijes prema domovini.
Ono što iznenađuje jest podatak da je čak 60% iseljenih prije odlaska u Njemačku imalo posao. Među njima su brojni stručnjaci koji u Hrvatskoj nisu dobili priliku za napredovanje ili usavršavanje.
Nijedna institucija u Hrvatskoj ne zna precizno koliko se građana iselilo iz Hrvatske jer ne postoji registar stanovništva. Oni koji se iseljavaju ne moraju se odjaviti pa hrvatski podaci pokazuju da je prema Njemačkoj odlazi 30 tisuća Hrvata godišnje, a Njemačka ih je pobrojala 50 tisuća godišnje. Od 2013. godine iselilo se sigurno od 200 do 250 tisuća ljudi, piše DW.
U kojoj mjeri će se novi iseljenici vraćati, teško je procijeniti. Sada, dok su im dojmovi svježi i nepotpuni, tek ih 15% razmišlja o nekom povratku u kratkoročnom ili srednjoročnom periodu. Udio onih koji će se možda vratiti nakon umirovljenja iznosi 45%.
