"Bol i sram": to su čuvstva s kojima su čileanski biskupi – 31 aktivan i tri umirovljena – prispjeli u Vatikan na razgovore s papom Franom.
Razgovarali su o posljedicama pedofilskih afera u Čileu i njihova zataškavanja sa strane biskupâ, koji su dezinformirali Papu i za njegova nedavnoga apostolskog posjeta njihovoj zemlji.
Koliko je Papa ljut svjedoči i podatak da nije predviđeno zajedničko euharistijsko slavlje u kapeli Doma sv. Marte, gdje rimski biskup stanuje i u kojemu ugošćuje kardinale i biskupe koji navraćaju (ako ne noće u svome nacionalnome papinskom zavodu).
Razgovor je započet jučer, a najavljeno je da će potrajati do četvrtka. Nije objavljeno je li neki od biskupa okrivljenih za zataškavanje, odnosno za dovođenje Pape u zabludu ponio sobom i pismo s odricanjem od službe ("ostavkom", kako se kolokvijalno kaže), a nije poznato ni hoće li Papa zahtijevati od nekih da se odreknu. U svakom slučaju, iz Vatikana neslužbeno najavljuju "mjere po završetku razgovorâ". Nije predviđen nijedan susret s Papom u četiri oka.
Novinarima u Vatikanu su se, u ime čileanskih biskupa, obratili njih dvojica: Luís Fernando Ramos Pérez, jedan od sedmorice pomoćnih u arhidijecezi Santiaga de Chile, te Juan Ignacio González Errázuriz, ordinarij San Bernarda. "Naš je stav ponajprije bol i sram", rekao je mons. Ramos, "Bol jer ima žrtava koje su patile uslijed napastovanja a sram što su se ta napastovanja zbila u crkvenom ambijentu gdje ih nikad ne bi smjelo biti."
Nadalje, veli, "želimo poslušati Svetog Oca, koji su zaključci mons. Sciclune te koji su njegovi vlastiti zaključci." Odatle se dâ zaključiti da čileanskim biskupima nisu dostavljeni zaključci istrage koju su u Čileu vodili malteški nadbiskup Charles J. Scicluna, bivši dugogodišnji promicatelj pravde (tj. tužilac) u Kongregaciji za nauk vjere (bivšoj Inkviziciji), i o. Jordi Bertomeu (iz iste Kongregacije). A to bi značilo da im nije dana mogućnost usuglasiti verzije prije razgovora s Papom.
Kažu da je osornski biskup Juan de la Cruz Barros Madrid, koji se našao u centru spora (kao učenik, zaštitnik i eventualno sukrivac o. Karadime) "sam i pomalo ostavljen", a mons. González, koji ga je prethodno branio, sada kaže novinarima da se s njim družio samo "iz milosrđa", te da s njim "ne kontaktira već dva-tri tjedna". Nije znao reći koja je uloga isusovca Germana Arane, koji je u Rim stigao zajedno s Barrosom.
Fernando Karadima je pravomoćno osuđen kao serijski pedofil, te ga je Sveta Stolica 2011., nakon dulje istrage, doživotno suspendirala a divinis i osudila na trajno kajanje u postu i molitvi. Njegova bliskost s biskupima koje je odgojio nije uvijek seksualna, nego je generalno ideološka. Karadima je javno istupao kao rasist i profašist. Poznato je da je skrio pa prokrijumčario iz Čilea u Paragvaj i tako izbavio od kaznene odgovornosti ubojicu generala Renéa Schneidera koji je pred Pinochetovim terorom izbjegao iz Čilea.
Mons. González je izbjegao govoriti o poziciji u kojoj se našao umirovljeni santiaški nadbiskup kardinal Francisco Javier Errázuriz Ossa, koga je papa Frane imenovao u Kardinalsko vijeće (C9) za rekonstrukciju Rimske kurije. Kardinal Errázuriz je višekratno oštro, pa i brutalno kritiziran kao glavni vinovnik zataškavanja zločinâ o. Karadime.
Jedan od žrtava svećenika pedofila Karadime, Juan Carlos Cruz, nedavno je u Rimu rekao da "nije samo Juan Barros vidio kako Karadima dira i napastuje mlade, nego su to vidjeli i Andrés Arteaga, Tomislav Koljatić i Horacio Valenzuela“ (svi navedeni su biskupi).
U intervjuu za tv-kanal T13 mons. Tomislav Koljatić Maroević (rođen u Santiagu 1955 od roditeljâ nedugo ranije iseljenih s Brača, mati je iz Staroga Grada hvarskoga) kaže da nije osobno sudjelovao u napastovanjima, da mu može biti predbačeno samo to da nije bio "dovoljno bistar da percipira napastovanje", te da je spreman snositi konsekvencije.
Mons. Koljatić je biskup ordinarij u Linaresu. Hrvatskog je porijekla i Alejandro Goić Karmelić, također rodom Bračanin, koji je u Osornu bio Barrosov posredni prethodnik, od 2004 je biskup u Rancagui, a 2004-2010 bio je u dva mandata predsjednik Čileanske biskupske konferencije, kojoj je sada potpredsjednik. Po majci potječe i iz Hrvatske mons. Pedro Mario Ossandón Buljević, pomoćni biskup u Santiagu.
