Građani BiH s nestrpljenjem očekuju najavljene olakšice za dobivanje radnih viza za Njemačku. I dok čekaju, mnogi vrijeme koriste za prekvalifikaciju.

Ono što povezuje Alena iz Sarajeva i Dragana iz Doboja je želja da se što prije domognu posla u Njemačkoj. Zato se obojica žele prekvalificirati, izučiti moderne, precizne vrste varenja, budući da su, kako kažu, u Njemačkoj, ali i Austriji, Nizozemskoj i nekim drugim članicama EU-a, varioci jako traženi, piše Deutsche Welle.

"Supruga ima stalan posao, ja povremeno radim, nešto i zaradim, ali sve to nije ni blizu dovoljno da ‘spojimo kraj s krajem', da djetetu osiguramo normalno djetinjstvo i da se ‘izvadimo' iz dugova i kredita. Ovako više ne može”, kaže Alen.

Ovaj 42-godišnji tekstilni tehničar razmišljao je što i kako, pa se nedavno odlučio prekvalificirati za varioca. Trenutno razmišlja koja mu je opcija povoljnija - specijalistički tečaj u Tuzli ili u Doboju, gdje, ukoliko uspješno okonča obuku i položi ispite, dobiva certifikat o stručnosti s njemačkim, odnosno austrijskim pečatom, priznatim u svijetu. Svoju budućnost, premda bez konkretnih osnova, vidi u Njemačkoj.

Akademija varenja u okviru Visoke poslovno-tehničke škole u Doboju, prema riječima menadžera Srđana Kovačevića, postoji nepune dvije godine i kroz nju je prošlo već nekih 80 polaznika kojima je pružena prilika da se obuče za moderne metode varenja plinovima poput CO2, argona ili helija.

Obukom do lakšeg odlaska

"Obuka za varioca traje mjesec i pol do dva, ovisno koliko sati je potrebno, odnosno koliko su ljudi sposobni naučiti. Svaka grupa ima 7-8 polaznika, a radi se isključivo o praktičnoj obuci, po osam sati dnevno, i ljudi koji završe tu obuku mogu odmah početi raditi u Njemačkoj i drugim zemljama EU-a”, kaže Kovačević za Deutsche Welle.

Po uspješno obavljenom ispitu, u nazočnosti stručnjaka iz Austrije, novi varioci dobivaju takozvani WIFI certifikat (Wirtschaftsförderungsinstitut) austrijske Gospodarske komore (WKO - Wirtschaftskammer Österreich), nakon čega, kako tvrdi, stižu i prve ponude i poslovi.

Gotovo svi koji se zanimaju ili upišu Akademiju varenja, kako kaže Kovačević, za cilj imaju odlazak u Njemačku.

"Pošto se dugo čeka na proceduru za dobivanje radne vize, onda često prvo idu u Sloveniju, jer se za Sloveniju čeka oko tri mjeseca na ‘papire'. Onda rade za slovenske firme koje ih vode u Njemačku. Te firme s radnicima potpisuju ugovor na godinu dana i oni poslije toga ostaju u Njemačkoj”, pojašnjava Kovačević.

Njegovu priču potvrđuje Dragan, 30-godišnjak iz Doboja. Ulazi u Kovačevićev ured i raspituje se kada počinje sljedeći krug obuke, jer u Sloveniji hitno traže varioca i ima šansu da ide jako brzo. Objašnjava da je jedan od varioca iz BiH, obučenih baš u Doboju, nakon par mjeseci u Sloveniji dobio posao u Njemačkoj i da za njega u slovenskoj firmi sada traže zamjenu.

"Akademiju varenja sam odlučio upisati zbog bolje mogućnosti zaposlenja, a i zbog veće zarade. Nadam se da ću karijeru ostvarivati vani, a krajnji cilj po pitanju destinacije nisam odredio, bitno mi je da zarada bude bolja”, pojašnjava Dragan za Deutsche Welle. Dodaje da u Doboju ima stalni posao, ali da nije zadovoljan uvjetima rada, a ni zaradom, te da je spreman "napustiti sve i otići negdje u potrazi za boljim”. "Spreman sam postati ‘gastarbajter'”, naglašava.

Čuđenju nema mjesta jer, prema riječima menadžera Akademije varenja, varioci su na domaćem terenu plaćeni od 3.5 do 6 konvertibilnih maraka (1.75 do 3 eura) po satu, što se teško može usporediti sa satnicom od 15 do 17 eura u Njemačkoj.

Razlozi za odlazak

Bolja satnica, kako smatra Vedran Gligorić, direktor Osnovne škole "Dositej Obradović” u Doboju i odbornik u Skupštini grada, nije jedini razlog za odlazak ljudi, posebno mladih. "Najveći problem je nefunkcioniranje sustava u BiH. Osim nefunkcioniranja sustava, po meni, glavni problem je besperspektivnost, beznađe”, kaže Gligorić.

"Kada govorimo o odlasku mladih, u čemu Doboj prednjači, mladim ljudima je razlog za odlazak i taj što ne vide nadu da se nešto može promijeniti, da nešto može krenuti na bolje. Ne postoji neka perspektiva da se čovjek dokaže svojim radom, da napreduje i da to neko cijeni”, naglašava Gligorić.

Dobojska regija, koja je slovila za jako gospodarsko područje, željezničko čvorište bivše Jugoslavije, grad male privrede, smatra on, tipično je ogledalo stanja u BiH, kao primjer jedne "nefunkcionalne zajednice”. Doboj bi, prema njegovim riječima, trebao biti perspektivan grad, otvoren za razvoj turizma, privrede, kulture, ali zahvaljujući aktualnoj političkoj situaciji, kako na višim razinama tako i na lokalnim, od toga nema ništa, a ljudi odlaze.

Evidentno je da odlazak radne snage, kvalificiranih radnika iz BiH, ostavlja tragove na ionako turobnu ekonomsku sliku zemlje. U tom smislu, teško je biti optimističan s prosječnom plaćom od nekih 880 konvertibilnih maraka (440 eura) i mjesečnim troškovima života koji, prema procjenama sindikata, dosežu skoro 2.000 KM (1.000 eura) za četveročlanu obitelj, pa je nastavak odlaska ljudi iz BiH neminovan.

Ekonomski faktor, smatra direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić, je ključni faktor za odlazak ljudi. Dodaje da ipak ne treba zaboraviti ni druge razloge zbog čega napuštaju bh. prostor, a to su prije svega "politička nestabilnost i pravna nesigurnost, kao dva jako bitna faktora”.

Moguća rješenja

Jedno od rješenja svakako bi, smatra on, trebalo biti povećanje neto plaća, ali i ozbiljniji odnos kako poslodavaca, tako i izvršnih vlasti. "U tom smislu, mi s Vladom RS realiziramo Memorandum koji podrazumijeva rasterećenje oporezivanja rada koje direktno preusmjeravamo u rast neto plaća zaposlenih. Pored rasta plaća, koji je neminovno veliki zadatak kako za poslodavce, tako i za vlasti u RS i BiH, mi smatramo da je potrebno harmonizirati odnose između poslodavaca i radnika u samim poduzećima. To podrazumijeva da svi oni radni standardi, odnosno prava iz radnog odnosa trebaju biti poštovani u cijelosti”, kaže Aćić za Deutsche Welle.

U tom smislu, naglašava, moraju biti regulirana prava radnika i lokalna legislativa mora biti usklađena s međunarodnim standardima, a svakako je "potrebno učiniti i značajne iskorake u smislu unapređenja uvjeta u samim tvrtkama”. Također, dodaje Aćić, svakako se mora poraditi i na prelasku ljudi iz javnog u realni sektor, uz "jasno planiranje dinamike takvih poteza s obzirom na značajan višak radne snage u javnom sektoru”.

Sličnih stavova je i Udruženje poslodavaca FBiH. ”Ljudi odlaze zbog socijalne i političke nesigurnosti, ideoloških i nacionalnih podjela, osjećaja besperspektivnosti i općeg stanja nezadovoljstva življenjem u ovako strukturiranoj BiH. Generalno loš i nepovoljan ambijent za privređivanje može se poboljšati potrebnim pravnim i sustavnim promjenama”, upozoravaju iz Udruženja.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com
comments powered by Disqus

Najnovije svijet