Kvote za uvoz stranih radnika u Hrvatsku ove su godine bile spas u zadnji trenutak, a Zakon o strancima, koji bi trebao liberalizirati zapošljavanje stranaca, samo će djelomice riješiti problem radne snage u ugostiteljstvu, poruka je prvog Nacionalnog kongresa ugostitelja održanog u Čakovcu.

U verziji koju su hrvatski ugostitelji imali prilike vidjeti nekoliko im je stavki sporno. Jedna je da će poslodavac, na datum kada predaje zahtjev za zapošljavanje stranca, za sobom morati imati tri mjeseca s prihodom od najmanje 70.000 kuna mjesečno. To, pak, kako je u Čakovcu upozorio jedan dubrovački ugostitelj, u zimskim mjesecima nema čak 80 posto jadranskih restorana, a ožujak je krajnje vrijeme da se počnu ekipirati za nadolazeću sezonu. Piše Večernji.hr.

Ugostitelje također muči što postoji mogućnost da bi i po novom tjednima mogli čekati da im lokalne ispostave Zavoda za zapošljavanje za svakog pojedinog radnika daju dozvolu za zapošljavanje.

Neizvjesnost oko radne snage u 2020. povećava i novi njemački zakon, koji omogućava useljenje stručne radne i iz zemalja koje nisu članice EU.

- Mnogi poslodavci u turizmu su se oslanjali na sezonske radnike iz Srbije i BiH, a od 1. siječnja iduće godine mogu u Njemačku koja konobarima, kuharima..., kojima je dovoljno da su u Hrvatskoj odradili samo jednu sezou, nudi konkurentnije zarade od hrvatskih - upozorila je Nataša Kačar, koja se bavi posredovanjem u zapošljavanju.

- Ove godine je bilo raznih problema. Od poslodavaca koji nisu precizirali kakve radnike trebaju ili su nudili mizerne četiri tisuće kuna za kuhara, preko lokalnih službi koje su se bavile radnim dozvolama i kojima je ljetos od četvero zaposlenih troje bilo na godišnjem, do nepouzdanih agencija za zapošljavanje koje bi dovele radnike u Hrvatsku i nikad ih ne bi spojile s poslodavcem. Mi smo, recimo, imali situaciju da rješavamo problem 14 radnika iz Makedonije, koji su se stigli u 23 sata na zagrebački kolodvor, a da ih nitko nije čekao niti pitao za njih. Sam proces zapošljavanja je, pak, bio spor i nejasan, a praksa se, povrh svega, razlikovala od grada od grada. Istovremeno, mora se priznati, sve je više poslodavaca kod nas koji uredno plaćaju prekovremene, imaju normalno radno vrijeme, daju stimulacije i bonuse na kraju sezone, neki čak i jednu cijelu plaću više - prepričava iskustva N. Kačar.

Koliko je izgledno da će se to sve dogodine u Hrvatskoj odvijati bez sezonaca iz Srbije, BiH i Makedonije, potvrđuje i predsjednik Sindikata turizma Eduard Andrić.

- U kontaktu sam sa sindikalnim kolegama iz tih zemalja. Svi mi kažu da većina onih koji su dolazili sezonski raditi u Hrvatsku, dogodine planira u Njemačku - kaže Andrić.

Maksimalan fokus Hrvatske i dalje ostaje na domaćim i radnicima iz regije, kažu ugostitelji, ali svjesni su da će se za sezoncima ubuduće morati posezati i udaljenije zemlje.

Kako to izgleda svoje je iskustvo na Nacionalnom kongresu ugostitelja podijelio i Zvonimir Belić, vlasnik i direktor Zarja grupe koja se bavi proizvodnjom voća i povrća i na čijim plantažama rade i Indijci.

- U ožujku smo na svim mogućim platformama pokušavali naći radnike. Potpuno besupješno, nitko se nije javljao na oglase. Bili smo u situaciji ili da gasimo posao ili da se suočimo da radnika nema u Samoboru, nema na zagrebačkom području, ni u cijeloj Hrvatskoj, a ni u susjednim zemljama, i poduzmemo nešto drastično. Naravno da svaki poslodavac radije zaposli svog čovjeka, nego da radnika traži u Indiji. Nismo imali izbora i sada za radnike iz Indije plaćamo i troškove smještaja, hrane, vozimo ih kombijem, jer se ne snalaze u javnom prijevozu, a puno je i kulturoloških i drugih barijera. Povećanje uvoznih kvota nas je spasilo, ali država nije na vrijeme predvidjela razmjere problema s radnom snagom i sve ovo je rezultat - kazao je Belić, koji puno manje problema ne očekuje ni ubuduće.

Strani radnici su za turizam još upitnije rješenje, barem oni koje si jadranski poslodavci mogu priuštiti, pa ugostitelji računaju da će tako pretežito rješavati radna mjesta koja nisu prva linija prema gostu.

Sa svog su skupa poručili i kako se ne smije zaboraviti da bi, uz adekvatne mjere s državne razine, potencijal ponovo moglo biti i 300.000 iseljenih Hrvata.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com

Najnovije svijet