Kako je Večernji list pisao početkom ovog mjeseca, unatoč medijski jako publiciranim istraživanjima američke tvrtke Moderna vezanima za cjepivo protiv SARS-CoV-2, sada se potvrđuje da su možda ipak najbliže cjepivu znanstvenici s instituta Jenner na Oxfordu.

Za to postoji razlog jer drugdje u svijetu istraživači moraju početi s malim kliničkim ispitivanjima, dok oxfordski institut već ima iskustva sa sličnim cjepivom protiv ranijih koronavirusa za koje se dokazalo kako nema nuspojava za ljude. Iz tog su razloga mogli preskočiti ranije faze ispitivanja koje moraju proći drugi istraživači te odmah krenuti u organiziranje širokog kliničkog ispitivanja na 6.000 kandidata koje bi onda počelo do kraja sljedećeg mjeseca, nadajući se kako će se modificirano cjepivo ponovo pokazati da je sigurno ali i učinkovito. I sada se nadaju da će, ako tako bude, nakon ubrzanog postupka odobrenja regulatora, prvi milijuni doza cjepiva biti raspoloživi već u rujnu, što je očito znatno ranije od bilo kojeg dosadašnjeg predviđanja koje je govorilo o najmanje 12 do 18 mjeseci. Najnovija saznanja koja je objavio The New York Times upućuju da bi moglo biti tako. Jer, priključili su se i znanstvenici s National Institutes of Health, najsnažnije zdravstvene institucije u Americi, koji su oxfordskim kandidatom za cjepivo cijepili šest makaki majmuna nakon čega su ih izložili jakim dozama virusa SARS-CoV-2, onolikoj kolika je bila dovoljna da bi se zarazili drugi majmuni u laboratoriju.

No, i 28 dana nakon cijepljenja, makakiji su i dalje bili zdravi, dakle, nakon krajnjeg perioda inkubacije. Ipak, iako pozitivan ishod kod makakija budi optimizam, ističe se kako to još nije garancija da će cjepivo biti djelotvorno i na čovjeku. Matt Hancock, britanski ministar zdravlja izjavio je prošli tjedan kako se odobrava dodatnih 20 milijuna funti institutu za nastavak istraživanja. Prof.dr. sc. Kristijan Ramadan koji radi na Oxfordu pojasnio nam je u našem ranijem tekstu što rade njegove kolege, odnosno na čemu se temelji novo cjepivo. - Osnova za cjepivo je inaktivni adenovirus iz čimpanze u koji će ubaciti genetski materijal COVIDa-19, odnosno samo jedan dio sekvencu genoma, koji je odgovorna za sintezu COVID-19 šiljastih proteina (spikes) na površini virusa. S tim šiljcima koji su sastavljeni od glikoproteina, COVID-19 napada naše stanice i veze se za receptore na našim stanicama koji se zovu "human angiotensin converting enzyme 2 (hACE2)”.

Šiljci su ujedno i jako imunogeni (potiču imuni odgovor u organizmu ljudi ili životinja), pa se očekuje da će dati dobar imunološki odgovor u našem organizmu, rekao nam je prof. Ramadan nastavljajući kako je Izrada cjepiva za SARS-CoV-2 vrlo slična tehnologiji koja se koristila za vakcinu protiv SARS-a i MERS-a. Važno je spomenuti da je adenovirus čimpanze koji se koristi kao vektor za ekspresiju COVID-19 glikoproteina modificiran i zbog toga se ne može umnažati kada se ubrizga u organizam čovjeka ili životinje, tako da je potpuno bezopasan za ljude.

- Isto tako adenovirus čimpanze u ispitivanju imat će samo sekvencu za ekspresiju jednog specifičnog dijela virusa, točno glikoproteina koji formira šiljke od COVID-19, tako da je isto ovo cjepivo potpuno bezopasno što se tiče COVID-19 viremije, jer COVID-19 da bi se razvio treba barem 29 različitih proteina, rekao je dr. Ramadan koji smatra da cjepivo ima jako dobar temelj da od potencijalnog stigne do statusa upotrebljivog, ispričao nam je naš znanstvenik tumačeći i zašto se smatra da bi cjepivo moglo biti bez nuspojava za ljude. - Adenovirus čimpanze koji je osnova za cjepivo koje rade u Oxfordu protiv COVID-19 je već prije bio testiran u tisućama ljudi. Bila su testirana djeca u starosti od jednog tjedna do 90-godisnjaka, za izradu vakcina protiv deset različitih bolesti i pokazao se potpuno bezopasan za ljude. Tako da se očekuju vrlo slični rezultati sa cjepivom za COVID-19. Bit će potpuno bezopasno i proći će klinička ispitivanja bez problema. Pitanje koje još nitko ne može odgovoriti je, da li će biti dovoljno imunogena da razvije dobar imunološki odgovor kod ljudi i tako nas zaštititi od ove pandemije, smatra naš znanstvenik na Oxfordu. Ravnatelj instituta Jenner je prof. dr. sc. Adrian Hill koji je zajedno s još četiri znanstvenika najzaslužniji za razvoj mogućeg spasonosnog cjepiva. – Mi smo vjerojatno jedini ljudi u zemlji koji žele da se broj novih infekcija ne smanjuje sljedećih nekoliko tjedana kako bismo mogli ispitati naše cjepivo, rekao je za The New York Times.

Kako stoji, neobična upornost prof. Hilla u traženju cjepiva protiv malarije zaslužna je za mogućnost brzog napretka. Dosadašnji je problem s cjepivima bio da su farmaceutske kompanije u njima vidjeli male mogućnosti za zaradu jer bi virus prošao prije nego je cjepivo bilo gotovo, a redovito bi se virusi pojavljivali u siromašnim zemljama, kao što je slučaj s ebolom. I zato je prof. Hill krenuo s ostvarenjem životne ambicije, a to je podizanje neprofitnog centra za istraživanje cjepiva što je danas institut Jenner.

Kako doznajemo od našeg dopisnika u Italiji, iako institut ima kapacitet za proizvodnju tisuću doza cjepiva, cjepivo za testiranje proizvodi se u Italiji, u Pomeziji pokraj Rima. Doze se šalju u Oxford.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com