Rak, kronične bolesti bubrega, dijabetes i hipertenzija četiri su glavne popratne bolesti koje dovode do smrti od COVID-19. Pokazala je to metaanaliza Sveučilišta Griffith objavljena u mBio.

Istraživači su analizirali globalne baze podataka MEDLINE, Scopus, Web of Science i EMBASE sa 375.859 pacijenata iz 14 zemalja i otkrili da je kronična bolest bubrega statistički najistaknutiji komorbiditet koji dovodi do smrti.

Hipertenzija, abnormalno visok krvni tlak, bila je najčešća popratna bolest kod oboljelih od COVID-19, praćena pretilošću i dijabetesom.

No, unatoč velikoj prevalenci, pretilost nije bila povezana sa smrtnošću bolesnika s COVID-19.

- Komorbiditeti se često navode kao faktori rizika za teške ishode COVID-19, no, upitan je stupanj u kojem određeni komorbiditeti utječu na bolest - upozorava dr. Adam Taylor koji smatra da su prethodni pregledi i metaanalize bili ograničeni nedostatkom globalnih kliničkih podataka.

- Ova globalna studija pokriva sve popratne bolesti uključene u pogoršanje COVID-19 koje dovode do smrti. Omogućuje nam identificiranje specifičnih popratnih bolesti koje imaju veći rizik kod pacijenata i identificiranje visoko rizičnih grupa - kaže Taylor, prenosi Faktor.

Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se objasnila veća prevalenca ovih popratnih bolesti kod bolesnika s COVID-19, ali studije se mogu usredotočiti na mehanizam ulaska u stanice SARS-CoV-2.

Vodeći autor profesor Suresh Mahlingam rekao je da se veća prevalenca ovih popratnih bolesti kod bolesnika s COVID-19 može objasniti povećanom ekspresijom receptora ACE2 koji SARS-CoV-2 koristi za ulazak u stanice.

- Primjera radi, pacijentima s dijabetesom mogu se propisati lijekovi za kontrolu glukoze u krvi za koje se također pokazalo da povećavaju ekspresiju ACE2 - preporučuje Mahlingam.

COVID-19 je povezan s povećanom snagom ugrušaka, pa bi se teški ishodi kod bolesnika s hipertenzijom i dijabetesom mogli djelomično objasniti povećanom učestalošću trombotičnih komplikacija. Obično se navodi da ovi pacijenti imaju oslabljenu imunološku funkciju koja bi ih mogla predisponirati na infekcije. Kod kroničnih bubrežnih bolesnika, rizik od smrtnosti veći je u slučajevima završne faze bubrežne bolesti u odnosu na hroničnu bolest - kaže Mahlingam.

Od oslabljene imunološke funkcije zbog upotrebe imunosupresivnih lijekova pate i pacijenti s autoimunim bolestima i rakom.

- To može objasniti povećani rizik od hospitalizacije uočen kod ovih pacijenata, posebno kod kritično bolesnih - zaključuje Ng Wern Hann.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com