Tek 30-tak milijuna eura iz proračuna bi trebalo izdvojiti da se već od ove jeseni u Hrvatskoj zajamči opskrba osnovnim generičkim lijekovima te spriječe nove nestašice koje je donijela kombinacija politike drastičnog rezanja njihovih cijena i inflacije.
U suprotnom već najesen nas čekaju ozbiljne nestašice ključnih lijekova za respiratorne bolesti, čija sezona kreće u hladnijim danima, prvenstveno antibiotika, ali i ostalih lijekova na recept koji su neophodni za većinu pacijenata.
Za to je dovoljna odluka Vlade RH, kojom bi se omogućilo dizanje cijena najjeftinije generike, po uzoru na druge zemlje EU, istaknuli su na susretu s novinarima u četvrtak predstavnici Udruge proizvođača lijekova (UPL) pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca piše Poslovni.hr.
- Ova odluka države, uz još neke alate koje Vladi predlažu domaće kompanije, Hrvatsku bi stavila u povoljniji položaj prema dobavljačima, jer smo danas – kao malo tržište s niskim cijenama lijekova, na začelju kolone kad treba pregovarati o nabavci. No, iz Vlade zasad nema nikakvih konkretnih najava, što je zabrinjavajuće, kažu u UPL.
Kobno gašenje
Naime, dok im dramatično rastu svi ulazni troškovi, proizvođači lijekova zbog aktualnih propisa ne smiju dizati cijene finalnih proizvoda. Politika referenciranja i konstantnog snižavanja cijena generike u zadnjih 12 godina u Europi ključan je uzrok gašenja lijekova čija se proizvodnja više ne isplati, i to je dovelo do nestašica koje su eskalirale ove zime. Hrvatska nije iznimka, tvrde u UPL, jedino je u Hrvatskoj proces nešto sporiji jer imaju domaću industriju, no dramatičan scenarij mogao bi uslijediti nakon ovog ljeta.
“Prosječna cijena kutije generičkog lijeka u Hrvatskoj je 4,4 eura. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj svaki treći dan povučen je jedan lijek s tržišta, što ukupno do danas čini 1500 lijekova,” rekao je Jerko Jakšić, predsjednik HUP-UPL i predsjednik Uprave Pharmasa.
Ishod je interventan uvoz koji je pak najskuplji – samo u bolničkom sustavu kroz interventan uvoz godišnje se troši oko 33 milijuna eura, što je više nego iznos kojim bi se nadoknadio trošak inflacije za najjeftinije generičke lijekove.
“Konkurentnost generičkih lijekova koja se temelji isključivo na cijeni rezultira rizikom opskrbe zbog konsolidacije tržišta, gdje je čak 69 posto generičkih lijekova prisutnih na tržištu imalo samo dva ili manje dobavljača, a broj konkurenata pada iz godine u godinu.
Zdravstveni sustav bi trebao imati nekoliko izvora za ključne terapije, što je u Europi sve rjeđi slučaj dok istodobno svjedočimo uzlaznoj konsolidaciji na razini djelatnih tvari izvan Europe”, kazao je Mihael Furjan, predsjednik HUP-a i uprave Plive.
Naime, kineski udio u proizvodnji aktivnih supstanci trenutno čini više od 20 posto novih zahtjeva za odobrenje, a neke kemijske supstance, poput lijeka za snižavanje kolesterola, nemaju više europske nositelje odobrenja.
U 10 godina u Poljskoj je s tržišta nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11 a u Francuskoj 10, u istom razdoblju četvrtina generičkih lijekova nestala je s europskih tržišta, od toga 33% antibiotika i 40% onkoloških lijekova.
Nije čudo, kad jedna vrsta antibiotika koja se daje za upalu pluća košta 1,5 euro, zbog čega ga je ukinula i Pliva, i sad na tržištu imamo jednog proizvođača, te je pitanje koliko će i taj izdržati. Pliva je pred 20 godina imala 26 antibiotika u portfelju, sad ih je samo 4. Nestašica Klavocina dio je ove priče.
Automatska indeksacija
U HUP UPL predlažu automatsku indeksaciju, odnosno usklađivanje s inflacijom, što su već pokrenule zemlje poput Njemačke i Portugala. Predlažu i promjene u javnoj nabavi kroz “multiwining” sustav, te napuštanje kriterija isključivo najniže cijene.
Takav sustav ustaljen je u EU jer podržava tržišnu utakmicu i stimulira ostanak većine proizvođača u sustavu. Ovakav model već se i u RH koristi za bioslične lijekove. Ove prijedloge predstavili su i Ministarstvu zdravstva još u studenom, no iz Vlade RH zasad nema najava da bi se išlo na neka konkretna rješenja.
Kada se sagleda cijela situacija oko mogućnosti nestašice lijekova, s razlogom se možemo zapitati čeka li i građane BiH ista situacija.
