Pritisak na stanovanje stvara rizik od proširenje podjela u društvu tako što će ljude primorati da izdvajaju više svojih prihoda za smještaj, a pogotovo usred migrantske krize.
Europska unija suočava se s velikom krizom u sektoru nekretnina, prije svega u novogradnji. Ne samo da su građevinski materijali značajno poskupjeli, što kvari planove građevinskim kompanijama, nego su i krediti skočili preko svake mjere, zahvaljujući stalnom rastu kamatnih stopa, pa se sve manje obitelji odlučuje za investiciju u nove nekretnine.
Najteže pogođene zemlje su među najbogatijima. Broj novih građevinskih dozvola u Njemačkoj pao je za više od 27 posto u prvoj polovini godine. Dozvole u Francuskoj su do srpnja smanjene za 28 posto, a očekuje se da će izgradnja zgrada u Velikoj Britaniji pasti za više od 25 posto ove godine.
Švedska pati od najgoreg pada od krize iz 1990-ih, sa stopama izgradnje manjim od trećine onoga što se smatra neophodnim da bi se pratila potražnja, piše Bloomberg, a prenosi B92.
Slabljenje tržišta najviše utječe na kuće za jednu obitelj, kao i na najveće stambene projekte. Vonovia, najveći njemački stanodavac, ove godine je na neodređeno vrijeme odložio sve nove gradnje. A u Švedskoj, ključni projekt za proizvodnju baterija za električne automobile i smanjenje ovisnosti regije od opskrbe iz Kine, ne može privući dovoljno radnika zbog nedostatka stanova u koje će ih smjestiti.
Ovakva situacija, između ostalog, znači da vlade ne ispunjavaju svoja obećanja biračima. Švedska ima ustavno obećanje da će osigurati pristupačno stanovanje, ali ponuda stanova za iznajmljivanje desetljećima nije pratila potražnju, podižući cijene kuća i primoravajući ljude da žive kao podstanari na crnom tržištu. U Velikoj Britaniji, izgradnja stambenih jedinica je svake godine promašila cilj od 300.000 godišnje, koji je postavila vladajuća konzervativna vlada 2019.
U Njemačkoj, pristupačno stanovanje je bila jedna od ključnih obaveza vladajuće koalicije kancelara Olafa Scholtzla kada je preuzela vlast 2021. godine, ali ekonomisti procjenjuju da vlada neće postići svoj cilj da doda 400.000 novih domova godišnje najranije 2026. godine, prenosi Poslovni.hr.
Pritisak na stanovanje stvara rizik od proširenje podjela u društvu tako što će ljude primorati da izdvajaju više svojih prihoda za smještaj, a pogotovo usred migrantske krize. Stavovi prema migrantima bi se također mogli dodatno pogoršati jer se na njih sve više gleda kao na rivale za oskudan životni prostor. U Lörrachu — gradu na jugu Njemačke — nekoliko desetina stanara je bilo prinuđeno da preseli stanove ranije ove godine kako bi oslobodili mesto za izbjeglice.
Desničarske partije bilježe rast u Njemačkoj u posljednje vrijeme, s posebnim akcentom na rješavanje stambene krize, koja je zapravo tek započela, i kojoj se ne nazire kraj.
