Neke europske zemlje su odavno spremne na ovakav scenarij: Osmislili su vodiče za preživljavanje u slučaju sukoba.
U jeku napetosti između Zapada i Rusije, ponovno se u medijima javila tema o kompletima za preživljavanje u ekstremnim hitnim slučajevima. Europska unija, podsjetimo, pokrenula je inicijativu kojom poziva građane svojih 27 država članica da pripreme setove za preživljavanje za 72 sata u slučaju ekstremnih hitnih situacija, uključujući moguće sukobe. Ova strategija pripravnosti, koju je ove godine predstavila povjerenica EU za upravljanje krizama Hadja Lahbib, dio je šireg plana za jačanje otpornosti Europe na složene i međusobno povezane prijetnje. Prema preporukama, građani bi trebali osigurati zalihe poput flaširane vode, konzervirane hrane, svjetiljki, šibica, energetskih pločica, osobnih dokumenata u vodootpornoj torbici, gotovine, lijekova, švicarskog nožića, igraćih karata i radija na baterije. "Znanje što učiniti u slučaju opasnosti sprečava paniku“, istaknula je Lahbib, podsjećajući na ispražnjene police toaletnog papira tijekom prvih dana pandemije. Inicijativa se temelji na izvješću bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, koji je naglasio potrebu za strateškom pripravnošću. EU također planira stvoriti stratešku rezervu ključnih zaliha, uključujući protupožarne zrakoplove, medicinsku opremu i alate za suzbijanje kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih opasnosti. Neki europski zakonodavci predlažu slanje priručnika za pripravnost svakom kućanstvu, inspirirani primjerima Njemačke i nordijskih zemalja, koje su distribuirale informativne letke i razvile aplikacije za savjete u kriznim situacijama. "Preporučujemo 72 sata samodostatnosti", poručila je Lahbib, naglašavajući važnost osobne spremnosti za suočavanje s nepredvidivim izazovima, piše Mirror. Prenosi Večernji.hr.
Kako je u travnju ove godine pisao Euronews, krajnja desnica optužila je Europsku komisiju za sijanje straha nakon što je predstavljen paket za otpornost koji ima za cilj osigurati samodostatnost u slučaju krize.
Lahbib je najavila novu Strategiju EU za pripravnost s desecima akcijskih točaka, uključujući osnivanje centra za koordinaciju kriza i upute svim stanovnicima da spakiraju komplete za hitne slučajeve s dovoljno hrane i potrepština kako bi prebrodili prva tri dana izvanredne situacije. Otkrila je sadržaj vlastite torbe i rekla svakoj zemlji EU da sastavi popis predmeta specifičnih za prijetnje s kojima se suočava njihov dio svijeta. Mora sadržavati fotokopije identifikacijskih dokumenata, gotovinu, radio s baterijama, punjač i bateriju za telefon, svjetiljku, šibice i upaljač u slučaju nestanka struje, pribor za prvu pomoć, vodu, hranu i društvene igre za prekratko vrijeme. "Naravno da se svi nadamo da nam to nikada neće trebati, ali čak i u situacijama s poplavama, olujama, požarima, čime god da imate, nije loša ideja imati neku vrstu pripravnosti“, rekao je tada danski zastupnik u Europskom parlamentu Stine Bosse za Euronews.
Kinga Gál iz desne skupine Patrioti za Europu, osudila je to kao „ratnu histeriju“. "To stvara paniku, stvara strah i ne pomaže ništa jer nemamo rata u Europskoj uniji i nadam se da ga uopće nećemo imati“, rekla je tada za Euronews. Međutim, inicijativa Komisije nije izolirana i nekoliko europskih zemalja već je poduzelo slične inicijative. Nije iznenađujuće da se čini da su zemlje najbliže Rusiji najbolje pripremljene.
Poljski ministar obrane Władysław Kosiniak Kamysz uvjeravao je da će svako kućanstvo do kraja godine dobiti vodič za preživljavanje. U ožujku je zamjenik ministra unutarnjih poslova Wiesław Leśniakiewicz precizirao da svaki građanin mora biti spreman preživjeti 72 sata bez državne pomoći. U Švedskoj je 18. studenog 2024. ažurirana i kućanstvima distribuirana žuta knjižica pod nazivom 'u slučaju krize ili rata'. U njoj je objašnjeno kako se skloniti tijekom zračnog napada i kako napraviti komplet za preživljavanje.
U studenom 2024. finsko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je novi online vodič za pripremu građana za „incidente i krize“ u slučaju dugotrajnih nestanaka struje, prekida telekomunikacija, velikih vremenskih događaja ili pandemije ili vojnog sukoba. Prema istraživanju provedenom u rujnu, 58% Finaca osiguralo je zalihe za hitne slučajeve kod kuće u slučaju krize. Litva je 2022. godine pokrenula kampanju ''znanje štedi'' kako bi podigla svijest o civilnoj zaštiti i pripremila se za ekstremne situacije. Ministar unutarnjih poslova i hitne službe savjetovali su kako pripremiti torbu za hitne slučajeve i držati je pri ruci. U lipnju 2024. estonska kućanstva primila su vodič za sigurnost u hitnim slučajevima. Ovo je ažuriranje vodiča ''Budite spremni!'' objavljenog 2022. godine. U Latviji je Nacionalna obrambena služba objavila ažuriranu brošuru ''Što učiniti u krizi'' kako bi kućanstva mogla sama upravljati tijekom prva tri dana krize dok čekaju obnovu osnovnih usluga. Francuska vlada je 2023. godine već u jednom vizualnom prikazu prikazala sadržaj ''kompleta za hitne slučajeve'' koji traje 72 sata u slučaju ''velike katastrofe''. No, za razliku od švedskog priručnika, ovaj komplet za preživljavanje bio je prvenstveno namijenjen pripremi građana u slučaju poplava, a ne u slučaju oružanog sukoba, prema nekoliko francuskih medija. Njemačka savezna vlada je 2021. godine objavila i sadržaj kompleta za preživljavanje nakon smrtonosnih poplava i pandemije Covid-19. U Belgiji, Nacionalni krizni centar savjetuje stanovnicima da nabave komplete za preživljavanje i registriraju se na stranici BeAlert kako bi primali upozorenja.
