Snažan klimatski fenomen El Niño mogao bi utjecati na polarni vrtlog i povećati mogućnost prodora hladnog zraka u dijelove Europe tijekom zime. Ipak, stručnjaci upozoravaju da još nema dovoljno pouzdanih pokazatelja za najave ekstremne hladnoće.
Ovogodišnji El Niño mogao bi biti najizraženiji u posljednjih nekoliko desetljeća, upozoravaju stručnjaci. Njegov intenzitet mogao bi pridonijeti tome da 2027. godina postane najtoplija otkako postoje mjerenja.
Temperature površine mora u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana već su premašile najviše vrijednosti zabilježene tijekom prijašnjih epizoda El Niña, a vrhunac fenomena očekuje se tek krajem jeseni ili početkom zime, piše Euronews, prenosi N1.
Procjene stručnjaka upućuju na to da bi ekstremne vrućine povezane s El Niñom između lipnja 2026. i veljače 2027. mogle pridonijeti dodatnim 451.000 smrtnih slučajeva. Povišene temperature povećavaju i rizik od ekstremnih vremenskih pojava, uključujući šumske požare i poplave.
Tijekom prethodnih epizoda El Niña povećan rizik od poplava zabilježen je u Južnoj Americi, na jugu SAD-a, u istočnoj Africi i središnjoj Aziji. Istodobno su suše i opasnost od požara izraženije u velikim dijelovima Australije, na sjeveru Južne Amerike te u azijskim zemljama poput Indonezije.
Utjecaj El Niña na europsko vrijeme uglavnom je neizravan i slabiji nego u tropskim područjima. Ipak, fenomen bi mogao povećati vjerojatnost nestabilnijeg vremena krajem godine, uz blažu, kišovitiju i vjetrovitiju jesen te početak zime.
Zašto se onda sve češće spominje mogućnost izrazito hladne zime u Europi?
Što je iznenadno zagrijavanje stratosfere?
Tijekom zime u višim slojevima stratosfere, na visini od približno 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine, oko Sjevernog pola kruže snažni zapadni vjetrovi. Taj se sustav naziva stratosferski polarni vrtlog, a njegova je uloga povezana s održavanjem hladnog zraka iznad Arktika.
Nakon vrhunca El Niña polarni vrtlog može oslabjeti, čime se povećava mogućnost pojave takozvanog iznenadnog stratosferskog zagrijavanja (SSW). Riječ je o fenomenu tijekom kojeg temperatura u stratosferi može porasti i do 50 Celzijevih stupnjeva u samo nekoliko dana.
Takva promjena može poremetiti uobičajenu cirkulaciju atmosfere i utjecati na mlaznu struju, odnosno snažnu zračnu struju koja usmjerava vremenske sustave. Kada se poremećaj proširi prema nižim slojevima atmosfere, može promijeniti raspored hladnog i toplog zraka te povećati mogućnost prodora hladnoće u pojedine dijelove Europe.
Prema britanskom meteorološkom zavodu Met Office, takav se obrazac često formira iznad sjevernog Atlantika i Skandinavije.
U takvim okolnostima sjevernu Europu, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, može zahvatiti dugotrajnije razdoblje suhog i hladnog vremena. Južna Europa pritom češće ima blaže, vlažnije i vjetrovitije uvjete. Na granici tih područja mogu se pojaviti hladni istočni vjetrovi, a u nekim slučajevima i snijeg.
Prijeti li Europi ledena zima zbog El Niña?
Pojedini mediji posljednjih su dana upozoravali na mogućnost da Europu zahvati ekstremno hladna zima zbog očekivanog vrhunca El Niña i mogućeg slabljenja polarnog vrtloga.
Međutim, stručnjaci naglašavaju da se zimsko vrijeme u Ujedinjenom Kraljevstvu i ostatku kontinentalne Europe ne može objasniti samo jednim klimatskim fenomenom. Na njega utječu brojni čimbenici, uključujući klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.
Istraživanje Sveučilišta Newcastle iz 2025. godine, primjerice, pokazalo je da izgaranje fosilnih goriva ubrzava promjene zimskih oborina u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi, i to gotovo 25 godina prije nego što se očekivalo.
Osim toga, mnogi čimbenici koji određuju europsko vrijeme ne mogu se pouzdano predvidjeti mjesecima unaprijed. Meteorolozi pojedine epizode iznenadnog stratosferskog zagrijavanja mogu pouzdano prognozirati tek otprilike tjedan dana prije njihova nastupa.
"Poznato je da postoji povezanost između El Niña i hladnijeg završetka zime u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali takav ishod nikako nije zajamčen", izjavio je za Euronews Earth Grahame Madge, glasnogovornik britanskog meteorološkog zavoda za klimatska pitanja, prenosi N1.
Dodao je da na zimsko vrijeme utječe niz različitih čimbenika te da prognoza ovisi o njihovoj međusobnoj ravnoteži, a ne samo o jednom fenomenu.
Zaključak je da snažan El Niño može povećati mogućnost atmosferskih poremećaja i hladnijih razdoblja u dijelovima Europe, ali zasad nema dovoljno temelja za tvrdnje da kontinent čeka ekstremno hladna zima. Pouzdanija slika bit će moguća tek kada se približi zimska sezona i budu dostupne konkretnije meteorološke prognoze.
