Riječ je o nalazištu gradinskog tipa i jednom od najvažnijih i arheološki najpotentnijih nalazišta s prostora kulturne regije, a na njega se opravdano ubraja i predrimski Delminij, odnosno središte moći ili uvjetno rečeno "glavni grad" Delmatske plemenske zajednice.
Arheološka iskopavanja podrazumijevala su otvaranje probnih sondi na više različitih položaja arheološkog nalazišta. S ciljem utvrđivanja debljine, značajki i sačuvanosti arheoloških depozita i njihovih međusobnih relacija kako u kulturno - kronološkom smislu, tako i u smislu sagledavanja uporabe ukupnih prostornih i organizacijskih kapaciteta nalazišta.
Tom prilikom prikupljena je i značajna pokretna arheološka građa koja se uglavnom odnosi na predmete svakodnevne, utilitarne namjene koje je koristilo stanovništvo koje je u različitim vremenskim razdobljima gravitiralo gradini.
Također, iz odgovarajućih arheoloških depozita prikupljeni su i organski uzorci koji će biti poslani na analizu.
Zanimljiv kuriozitet svakako predstavljaju i uzorci karboniziranih žitarica prikupljeni iz prapovijesnog sloja, što ih prema tome čini najstarijim poznatim žitaricama s promatranog prostora.
Sada slijedi primarna obrada prikupljenih podataka i arheološke građe, nakon čega će uslijediti njihova daljnja znanstvena obrada i valorizacija, dok se nastavak, odnosno druga faza arheoloških iskopavanja očekuje na proljeće iduće godine.
Nažalost, u novije vrijeme arheološko nalazište na brdu Lib je meta beskrupuloznih pljačkaša koji svojim divljačkim i ilegalnim aktivnostima bespovratno i trajno uništavaju vrijedne arheološke podatke. Stoga je jedan od ciljeva ovih arheoloških istraživanja i podizanje svijesti i senzibiliteta kako lokalne zajednice tako i šire javnosti za očuvanjem vlastite kulturno - historijske baštine i identiteta.
Arheološka iskopavanja sprovedena su na inicijativu Udruženja za zaštitu prirode i okoliša "Kongora" i u suradnji sa Franjevačkim muzejom Tomislavgrad i Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Mostaru, dok su voditelji istraživanja Stipan Dilber i Tino Tomas, priopćeno je iz Odjela za arheologiju Sveučilišta u Mostaru.
