Blizu 200 glamočkih povratnika je u posljednjih 15-tak godina pokrenulo sudske sporove zbog lociranja poligona Barbara na njihovom zemljištu ili u blizini njihovih naselja što onemogućava njihovo sigurno korištenje i nesmetan povratak. Korištenjem tog zemljišta za potrebe poligona nije im se omogućila kompanzacija drugim zemljištem, a vlastito, koje je poklopio poligon neki čak ne mogu ni vidjeti, a kamo li koristiti.
Mirko Radoja iz Petrovog Vrela jedan je od Glamočana kojemu je, kako kaže, Barbara “privremeno zauzela” na dvije parcele oko 50 dunuma zemlje:
- Tu se uništavaju eksplozivna sredstva. Ko im je odobrio korištenje privatnih parcela ne znam, ali od 2.000 godine tu nemamo pristupa, niti nam iko isplaćuje bilo kakvo obeštećenje. Podigao sam tužbu za povrat zemljišta prije dvije godine i sad je sve na sudu, kaže Radoja pokazujući papire.
On nije ostao samo bez zemljišta već i bez posla u Komunalnom, pa je i njih tužio a u međuvremenu doživio i infarkt.
- Duguje li građanin državi marku sve će ona učiniti da je naplati, ali kad je država dužna građaninu u zemljištu, novcu, poslu… sve će učiniti da ga ne obešteti, dodaje Radoje.
Vojska ipak nije na poligon ušla naslijepo i bez bilo kakvih papira. Njeno stupanje u posjed nad navedenim zemljištem je omogućeno Odlukom o izgradnji poligona u Glamoču od 14. svibnja 1998. godine i Rješenjem Vlade FBiH od 6. listopada 1998.godine posredstvom tadašnjeg Ministarstva obrane FBiH, ali predviđena esproprijacija nije urađena, niti su svi svi vlasnici zemljišta obeštećeni, posebno ne oni koji nisu ni tužili.
Odlukom Doma za ljudska prava BiH iz 1999. godine 10 vlasnika je obeštećeno sa po 5.000 KM što je Vlada FBiH i izvršila, a naloženo joj je da osigura i sredstva za eksproprijaciju zemljišta i nekretnina ili kompenzira štete što do sada mnogima nije učinjeno i sudski sporovi su u toku od kojih je jedan i Radojin. Tužbama vlasnici zemljišta na kojem je poligon bio, ili je i sada, potražuju preko 500 milijuna KM na ime naknade za zemljište i objekte na njemu.
- Nejasne su mape poligona. Nikad lokalna vlast nije službeno i adekvatnom papirologijom upoznata sa granicama poligona niti sa načinom kako je zemljište uzimano od ljudi i općine u tu svrhu. Postojanje poligona je prepreka masovnijem povratku Glamočana jer im je mnogima uzurpirano zemljište. Istina, danas je poligon sužen u odnosu na ranije prostiranje i iznosi 60-100 hektara, ali zbog uništavanja velikih količina NUS i municije kontaminacija je neminovna, kako okoliša tako i ljudi i životinja, a mi nastojimo živjeti od poljoprivrede. Vlasnici zemljišta pod poligonom nikada nisu službeno razvlaštetni, tvrdi pomoćnik glamočkog načelnika za Civilnu zaštitu Halil Dizdar.
Međutim, gamaspektrometrijska mjerenja više uzoraka zemljišta uzetih sa različitih pozicija poligona koje je ispitivao banjalučki Institut za javno zdravstvo prošle godine su pokazala da zemljište na poligonu Barbara nije kontaminirano ništa više od ispitivanih nevojnih zemljišta u Sarajevu, Livnu, Mostaru, Bihaću, Tuzli, Jajcu, Gradačcu, Sanskom Mostu, Stocu i Zenici, a koja je vršio Zavod za javno zdravstvo FBiH-Centar za zaštitu od zračenja.
Dizdareve riječi, ipak, potvrđuje načelnik općine Radovan Marković:
- Ministarstvo obrane BiH ima sa općinom Glamoč potpisan Memorandum o korištenju zemljišta za poligon, ali to zemljišno knjiški, niti geodetski, nije odrađeno, ljudi nisu obeštećeni, pa ni sama općina, kojoj su samo u 2012.godini doznačili 500.000 KM i to je sve, umjesto da godišnje u naš proračun pristiže na ime korištenja poligona odgovarajući iznos. Mi smo među prvima ušli u program digitalizacije ali je sve stalo jer je stanje oko zemljišta nesređeno zahvaljujući i Barbari, ali i nekim pojedincima koji su poklopili općinsko zemljište,od kojih su me neki i tužili jer želim zemljište dovesti u red i dati prvenstveno Glamočanima i poljoprivrednicima na korištenje, kaže načelnik općine Radovan Marković.
Dnevni Avaz
