Nakon održavanja VIII. Sjednice Skupštine na kojoj je usvojen Prijedlog proračuna Hercegbosanske županije za 2024. drži neohodnim široj javnosti prezentirati osvrt na predloženi Proračun i upoznati stanovike Hercegbosanske županije s amandmanima na Proračun koje je uložila Hrvatska demokratska zajednica BiH a za koje Vlada Hercegbosanske županije nije smatrala značajnim za dobrobit svojih stanovnika, sve ih je odbila a posljedično po analogiji, vladajuća većina u Skupštini na danas održanoj sjednici nije usvojila.
Prije svega usvojeni Proračun je potrošački imajući u vidu da njegov najveći dio, preko 72% prihoda planira se usmjeriti na financiranje administracije i ostalih korisnika proračuna. Može se konstatistatirati da je Proračun nedovoljno socijalno osjetljiv, a definitivno se može konstatirati da Prijedlog proračuna nije razvojni budući da se manje od 7,5% Proračuna planira za kapitalna ulaganja. A da ovakav Proračun vrlo izgledno nije održiv, potvrđuje i sam Vlada. Naime, Prijedlog proračuna traži 122.471.546 za ukupne rashode i izdatke, odnosno čak 7,5 milijuna više nego što je utvrđena dozvoljena gornja granica Dokumentom okvirnog proračuna za razdobolje 2024-2026. Dakle, osnovane su sumnje u održivost proračuna s obzirom da je Vlada usvojila dokument kojim je utvrdila koliko se najviše može trošiti i onda samo pola godine nakon toga to nije sposobna ispoštovati.
Navode iz Županijskog odbora HDZ-a BiH.
Kako očekivati generiranje novih radnih mjesta, novih prihoda i boljih uvjeta za život stanovnika kad se jasno vidi da se za razvojne projekt - kapitalne izdatke usmjerava neznatan udjel proračunskim prihoda. No što je s tekućim trasferima za razvoj. Porazno je vidjeti da se planira samo 100.000 KM i to za upravljanje razvojem i europskim integracijama te za razvojnu agenciju. Analogije radi, Zapadanohercegovačka županija je u 2024. godini za ove namjene planirala 7 puta više a Središnja Bosna 9 puta više.
Kad govorimo o prihodima, Nacrtom proračuna prikazan je akumulirani suficit (višak prihoda nad rashodima) iz prethodnih godina u iznosu od 11 i pol milijuna maraka. Danas, Prijedlogom Proračuna prezentira se da je akumulirani suficit iz prethodnih godina 5 milijuna maraka. Vlada Hercegbosanske županije nije imala pojašnjenje kako da se u mjesec i pol dana od razmatranja nacrta do prijedloga negdje izgubilo 6 i pol milijuna maraka. Isto tako, kako je to u Proračunu navela, Vlada u 2024. godini ne namjerava naplatiti niti jednu marku od koncesijskih naknada jer se na stavci Prihoda od eksploatacije prirodnih resursa nalazi iznos 0 KM. Znamo prema Izvješću Ureda za reviziju za 2020. da su najmanje zaključena 52 ugovora o koncesijama. Moguće da odgovor treba tražiti u Financijskoj reviziji koja konstatira: Najznačajniji iznos sumnjivih i spornih potraživana iskazan je na poziciji Ministarstva gospodarstva, a odnosi se na nenaplaćena potraživanja od koncesijskih naknada. Ministarstvo gospodarstva nije poduzelo sve zakonom predviđene mjere s ciljem naplate koncesijskih naknada. Podsjećamo da su ovime oštećene i općine s područja Hercegbosanske županije budući da se ova naknada dijeli i s jedinicama lokalne samouprave na čijem području se nalazi predmet koncesije.
Iako je ispred HDZ BiH, a i drugih zastupnika prilikom razmatranja Nacrta proračuna iskazano nezadovoljstvo i upućen zahtjev da se jasno istakne koji su to kapitalni i razvojni projekti čije se financiranje planira u 2024. godine, koji su to razvojni i infrastrukturni projekti jedinica lokalne samouprave kojima će se pružiti podrška iz Proračuna HBŽ te da nije dovoljno da se samo ostavi Vladi da na prijedlog resornih ministarstava donosi odluku o trošenju sredstava za kapitalne izdatke, to nije ispoštovano. Za ovakvo postupanje Vlade nije dovoljno reći samo da je nekorektno. Naime, radi se o grubom kršenju Zakona o izvršavanju proračuna u kojem je propisano da sastavni dio proračuna, pored općeg i posebnog dijela obavezno čini i Kapitalni proračun odnosno Proračun mora dati pregled višegodišnjih kapitalnih ulaganja iz programa javnih investicija. Dakle, danas je vladajuća skupšinska većina izglasala Proračun a da se i ne zna koji se to kapitalne investicije planiraju financirati.
U pukušaju da intervenira u planirani način trošenja županijskih sredstava, Hrvatska demokratka zajenica BiH na današnoj sjednici Skupštine uložila je četiri amandmana. Niti jedan nije prihvaćen.
Jedan od amandmana kojeg je HDZ BiH uložio, a Skupšina danas nije usvojila, odnosio se na nabavu mamografa za Županijsku bolinicu u Livnu u iznosu od 300.000 KM. Na sjednici Skupštine kada je razmatran Nacrt proračuna HBŽ za 2024. godinu, HDZ BiH je nekoliko puta istaknuo zahtjev da se u Proračunu za 2024. godinu osiguraju sredstva i pristupi nabavi mamografa za Županijsku bolnicu u Livnu. Danas je stari/novi predsjednik Vlade izjavio da će biti nabavljen mamograf za Županijsku bolnicu. U okviru Prijedloga proračuna nisu posebno istaknuta sredstva za ovu namjenu, a Skupšina je odbila amandman. Smatramo da nema potrebe posebno obrazlagati urgentnost i potrebu nabave ovog uređaja imajući u vidu sve veću pojavnost oboljenja i k tom sve nižu dobnu granicu žena koje oboljevaju. Prevencija i rana dijagnostika je od presudne važnosti za izliječenje i ostavljeni su na volju predsjedniku Vlade hoće li promijeniti stav kojeg je na prošloj sjednici Skupštine iznio da je bitno da ima jedan mamograf u županiji, a da je manje bitno je li u Domu zdravlja u Tomislavgradu ili u Županijskoj bolnici.
Sljedeći amandman kojeg je HDZ BiH uložio, a Vlada i Skupština bez značajnog obrazloženja odbile, odnosio se na Potpore obiteljima s troje i više djece u iznosu od 2.000.000 KM na način da za svako treće i naredno dijete do navršene sedme godine djeteta isplaćuje naknada u iznosu od 500 KM po djetetu na mjesečnoj osnovi. Usporedbe radi u U Zapadnohercegovačkoj županiji ova mjera provodi se već treću godinu i čak 7% proračunskih sredstava usmjereno je u ovu namjenu. Stoga je dobro istaknuti da je ovo jedina županija u Federaciji BiH osim Sarajevske, koja je u 2023. godini imala veći broj živorođenih od umrlih. Ako u Zapadnohercegovačkoj županiji s dva i pol puta većim brojem djece promatranog uzrasta (do 7 godina) mogu osigurati preko 10 milijuna maraka za ovu namjenu, zar naša Županija ne bi mogla i trebala osigurati bar petinu tog iznosa za ovu namjenu, a stvarna situacija pokazuje da bismo trebali izdvajati i više nego naši susjedi jer nam je situacija, kako govore pokazatelji, kud i kamo lošija i alarmantnija.
Treći amandman kojeg je HDZ BiH uložila, a koji je također glatko odbijen od Vlade a nije usvojen niti od Skupštine, odnosio se na potpore mladim obiteljima u rješavanju stambenog pitanja u u ukupnom iznosu od 800.000 KM bilo da se radi o jednokratnim isplatama ili kroz sufinanciranje kamata na kredite namijenjene za stambeno zbrinjavanje. Nažalost, za 2024. godinu Vlada HBŽ nije prepoznala ovaj problem i potrebu niti planirala sredstva za ove namjene. Ako za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji Grad Livno može izdvojiti 200.000 KM pa i općina Tomislavgrad 140.000 KM, a znamo da raspolažu proračunom koji je deset puta manji od županijskog, sramotno je Vlada smatra da je dovoljno da je donesen zakon kojim se mlade oslobađa plaćanja poreza na promet nekretnina i da smatra da je to dovoljan vid pomoći kad cijena kvadrata stana ide preko 2.500 KM. Vrijedi napomenuti da Županija Posavske treću godinu za redom nastavlja provoditi poticanje stambenog zbrinjavanja mladih obitelji kroz subvencioniranje prvog rješavanja stambenog pitanja. Skupština Kantona Sarajevo je obvezala vladu da rješava probleme stabenog zbrinjavanja mladih već nekoliko godina. Ovu mjeru kroz subvencioniranje kredita provodi i Vlada Tuzlanskog kantona.
Četvrti amnadman na Prijedlog proračuna HBŽ kojeg je uložila HDZ BiH odnosio se na pokušaj da se riješi jedan značajan socijalni problem na način da se neosiguranim vjerskim službenicima osiguraju sredstva za zdravstveno u iznosu od 80.000 KM. Naime, sredstva za vjerske zajednice smanjena su za 50% u odnosu na prošlu godinu (sa 200.000 KM na 100.000 KM). Naši susjedi u Zapadnoj Hercegovini izdvajaju za ove namjene 4 puta više odnosno 400.000 KM, a u Središnjoj Bosni 2 puta više. Ovu priču treba također promatrati u širem kontekstu, u svjetlu problema o kojem se ne govori i o kojem se nema sluha, a to je zdravstveno osiguranje vjerskih službenika. Skupština nije usvojila niti ovaj amandman.
Ne znamo što se krije u nejasnom obrazloženju kojeg je prilikom odbijanja amandmana dala Vlada, ali se iskreno nadamo da smo ih bar potaknuli da pokažu više socijalne osjetljivosti prema našim sugrađanima a ne da kao dosad proračun koriste za kupovinu luksuznih automobila i zadovoljavanje osobnih i stranačkih potreba.
