Zdravstveni sustav Hercegbosanske županije (HBŽ) suočava se s ozbiljnom krizom nakon što je 31 liječnik specijalist iz Županijske bolnice Livno i Doma zdravlja Livno podnio kolektivni otkaz.
Razlozi za ovaj radikalan potez, prema navodima Sindikata liječnika HBŽ-a, uključuju dugogodišnje nezadovoljstvo materijalnim statusom, plaće koje su i do 45% niže u odnosu na ostatak Federacije BiH te kroničan nedostatak kadra koji preostale liječnike prisiljava na rad daleko iznad zakonskih normi.
S druge strane, Vlada HBŽ-a i resorno ministarstvo odbacuju optužbe, tvrdeći da su svi zahtjevi iz kolektivnog ugovora potpisanog u srpnju 2024. godine ispoštovani, uključujući dogovoreno povećanje plaća. Predsjednik Vlade Ivan Vukadin okarakterizirao je potez liječnika kao "klasični izborni ultimatum" te naglasio da pregovora o plaćama u izbornoj 2026. godini neće biti.
Ova analiza detaljno razrađuje scenarije koji bi se mogli dogoditi ukoliko, nakon isteka otkaznog roka, vlada i liječnici ne postignu dogovor te svi liječnici koji su dali otkaz zaista napuste zdravstveni sustav HBŽ-a.
Scenarij 1: Potpuni kolaps zdravstvenog sustava (Najgori mogući scenarij)
Ukoliko se ne postigne dogovor i 31 liječnik (što čini oko 85% specijalista u bolnici i domu zdravlja) napusti svoja radna mjesta, zdravstveni sustav u Livnu doživio bi trenutni kolaps.
Posljedice po sustav
- Gubitak ključnih odjela: Prema upozorenjima sindikata, bolnica bi ostala bez ijednog anesteziologa, ginekologa i internista. Od četiri neurologa ostala bi samo dva, dok bi potpuno nedostajali otorinolaringolozi, fizijatri, ortopedi i oftalmolozi.
- Zatvaranje operacijskih sala i rodilišta: Bez anesteziologa, izvođenje bilo kakvih kirurških zahvata, uključujući hitne slučajeve i carske rezove, postaje nemoguće. Rodilište bi moralo obustaviti rad.
- Preopterećenje hitne pomoći: Hitna medicinska pomoć bila bi jedina dostupna linija obrane, ali s drastično smanjenim kapacitetima za obradu kompleksnijih slučajeva, što bi dovelo do kolapsa i te službe.
Posljedice po pacijente
- Ugrožavanje života: Hitni pacijenti (srčani udari, moždani udari, teške traume) morali bi se transportirati u Mostar ili Split. Vrijeme transporta drastično smanjuje šanse za preživljavanje u situacijama gdje su minute ključne (tzv. "zlatni sat").
- Ukidanje redovne skrbi: Svi planirani pregledi, dijagnostički postupci i operacije bili bi otkazani na neodređeno vrijeme.
- Financijski teret za građane: Pacijenti bi bili prisiljeni tražiti pomoć u privatnim klinikama ili putovati u druge gradove/države o vlastitom trošku.
Financijske posljedice za Vladu i Zavod za zdravstveno osiguranje
- Plaćanje liječenja u drugim centrima: Zavod za zdravstveno osiguranje (ZZO) HBŽ-a morao bi snositi ogromne troškove liječenja svojih osiguranika u SKB Mostar, bolnicama u Sarajevu ili u Republici Hrvatskoj (Split), što je znatno skuplje od liječenja u matičnoj bolnici.
- Povećani troškovi sanitetskog prijevoza: Troškovi svakodnevnog transporta pacijenata u druge centre drastično bi opteretili proračun.
Scenarij 2: Interventno angažiranje vanjskih liječnika (Vatrogasna mjera)
Ukoliko domaći liječnici odu, Vlada HBŽ-a bit će prisiljena hitno angažirati liječnike iz drugih županija, entiteta (RS) ili inozemstva kako bi održala minimalno funkcioniranje bolnice.
Rješavanje problema
- "Gostujući" liječnici: Angažiranje liječnika specijalista iz SKB Mostar, bolnica u Republici Srpskoj ili privatnih poliklinika koji bi dolazili raditi u Livno po ugovoru o djelu, najčešće vikendima ili na nekoliko dana u tjednu.
- Uvoz radne snage: Pokušaj privlačenja liječnika iz regije, iako je to malo vjerojatno s obzirom na to da cijela regija (BiH, Hrvatska, Srbija) pati od kroničnog nedostatka medicinskog kadra.
Financijske i sustavne posljedice
- Znatno veći troškovi: Liječnici koji dolaze raditi "sa strane" obično naplaćuju svoje usluge znatno skuplje od redovnih plaća zaposlenih liječnika. Uz honorar, Vlada bi morala snositi i troškove njihovog smještaja i prijevoza. Paradoksalno, novac koji Vlada trenutno odbija dati za povećanje plaća domaćih liječnika (zbog čega su i nastali problemi), morao bi se u višestruko većem iznosu potrošiti na vanjske suradnike.
- Nedostatak kontinuiteta skrbi: Pacijenti ne bi imali stalnog liječnika koji prati njihovo stanje, već bi ovisili o tome tko je taj tjedan "u smjeni". To srozava kvalitetu zdravstvene zaštite.
- Dugoročna neodrživost: Ovaj model je iznimno skup i dugoročno neodrživ za županijski proračun.
Scenarij 3: Popuštanje Vlade i kompromis u zadnji čas (Najizgledniji scenarij)
Poučeni nedavnim sličnim iskustvom iz susjedne Zapadnohercegovačke županije (ŽZH), gdje je u veljači 2026. godine 53 liječnika dalo otkaz, najizgledniji scenarij je postizanje dogovora neposredno prije ili odmah nakon isteka otkaznog roka.
U ŽZH-u je kriza riješena dogovorom o povećanju plaća za 30% kroz koeficijente i satnicu, uz potpisivanje reformskog paketa koji uključuje reorganizaciju službi i planove specijalizacija . Nakon dogovora, svi liječnici su povukli otkaze i vratili se na posao.
Kako bi Vlada HBŽ riješila problem
- Pronalazak sredstava: Iako tvrde da pregovora nema, pritisak javnosti i strah od potpunog kolapsa u izbornoj godini vjerojatno će natjerati Vladu da pronađe sredstva u proračunu ili rebalansom proračuna.
- "Spašavanje obraza": Vlada bi mogla ponuditi "reformski paket" sličan onom u ŽZH-u, gdje bi se povećanje plaća prikazalo kao dio šire reorganizacije zdravstva, a ne kao popuštanje pred ultimatumom sindikata.
Troškovi
- Povećanje plaća liječnika (npr. za 20-30% kako bi se približili prosjeku FBiH) koštalo bi županijski proračun nekoliko stotina tisuća do milijun maraka godišnje. Iako je to značajan iznos, on je i dalje višestruko manji od troškova koje bi izazvao kolaps sustava (plaćanje liječenja u drugim kantonima i angažiranje skupih vanjskih suradnika).
Zdravstveni sustav u BiH, a posebice u manjim županijama poput HBŽ-a, već godinama krvari zbog masovnog odlaska medicinskog kadra u inozemstvo. U posljednjih pet godina BiH je napustilo preko 1.200 liječnika. Preostali kadar je preopterećen i nezadovoljan primanjima koja su često znatno niža nego u većim centrima (Sarajevo, Tuzla, Mostar).
Prosječna plaća liječnika specijalista u FBiH iznosi oko 1.800 do 2.400 KM, dok u HBŽ-u liječnici tvrde da su im primanja i do 45% niža od tog prosjeka.
Ukoliko Vlada HBŽ-a dopusti da 31 specijalist zaista napusti sustav, cijena tog poteza – mjerena u ljudskim životima, zdravlju pacijenata i financijskim troškovima sanacije štete – bit će nemjerljivo veća od cijene povećanja njihovih plaća. Najracionalniji i najvjerojatniji ishod je kompromis po uzoru na onaj nedavno postignut u Zapadnohercegovačkoj županiji.
