Visoravan Kruzi, smještena podno planine Cincar iznad Livna, godinama privlači ljubitelje prirode, avanturiste i fotografe iz cijeloga svijeta.
Glavni magnet su, dakako, čuveni livanjski divlji konji, njih više od 800, koji slobodno galopiraju ovim nepreglednim prostranstvima već desetljećima. Uz porast popularnosti ovog lokaliteta, sve je učestalija pojava kampiranja na otvorenom, no dok posjetitelji uživaju u buđenju uz konje, postavlja se pitanje: što o tome kaže zakon?
Kampira tko gdje poželi
Na Kruzima trenutno vlada svojevrsni "status quo". Zbog golemog prostranstva i nedostatka stalnog nadzora, kampisti postavljaju šatore i parkiraju kampere na lokacijama koje sami odaberu. Za mnoge je to vrhunac slobode – boravak u netaknutoj prirodi bez recepcije, ograda i plaćanja pristojbi. Međutim, takva praksa, iako romantična, zakonski je vrlo upitna i nosi sa sobom određene rizike, kako za same kampiste, tako i za okoliš te stanište divljih konja.
Što kaže Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH?
Prema važećem Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti Federacije Bosne i Hercegovine, pravila su vrlo jasna, iako se na terenu rijetko provode.
Članak 40. Zakona definira kampiranje kao boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru. Isti članak izričito naglašava: "Kampiranje je dozvoljeno isključivo u kampu."
Nadalje, zakon zabranjuje postavljanje opreme za kampiranje s namjerom boravka izvan registriranih kampova. Za one koji se ogluše o ove odredbe, Članak 69. predviđa novčane kazne.
Prekršaj Kazna za fizičke osobe
Kampiranje izvan kampa 50,00 KM – 500,00 KM
Postavljanje opreme za kampiranje izvan kampa 50,00 KM – 500,00 KM
Također, postoji mogućnost oduzimanja opreme za kampiranje.
Privatne parcele i pravo vlasnika
Česta je zabluda da je na privatnom posjedu dozvoljeno sve. Vlasnici parcela na Kruzima često se pitaju mogu li dozvoliti turistima da kampiraju na njihovoj zemlji. Odgovor je – ne bez službene registracije.
Prema zakonu, fizička osoba može organizirati kamp na vlastitom zemljištu, ali samo kao "kamp u domaćinstvu". To podrazumijeva: ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta (sanitarni čvorovi, opskrba vodom, zbrinjavanje otpada), pribavljanje rješenja od nadležnog općinskog ili gradskog tijela, ograničenje kapaciteta na najviše 20 smještajnih jedinica (odnosno 60 gostiju istodobno).
Bez ovih dozvola, vlasnik parcele zakonski ne smije dopustiti kampiranje trećim osobama, a u protivnom riskira kaznu za pružanje neregistriranih ugostiteljskih usluga.
Može li vlasnik kampirati na vlastitoj parceli?
Pitanje koje najviše intrigira lokalno stanovništvo jest smiju li oni sami boraviti u šatoru ili kamperu na svojoj zemlji. Zakonski gledano, definicija kampiranja ne pravi razliku između vlasnika i gosta. Budući da je kampiranje dozvoljeno "isključivo u kampu", tehnički bi i vlasnik koji postavi kamp-prikolicu na svojoj livadi (koja nije registrirana kao kamp) mogao biti u prekršaju. Ipak, u praksi se takvi slučajevi rijetko procesuiraju, osim ako se ne radi o trajnom postavljanju objekata koji narušavaju prostorne planove ili ekološke standarde.
Potreba za regulacijom
Dok Kruzi ostaju magnet za turiste, jasno je da će se pitanje kampiranja morati sustavno riješiti. Nekontrolirani boravak velikog broja ljudi može ugrožavati divlje konje i krhki ekosustav visoravni. S druge strane, stroga zabrana bez ponuđenih alternativnih, uređenih kamp-odmorišta mogla bi otjerati turiste koji Livnu donose prijeko potrebnu promociju. Do tada, posjetitelji Kruga ostaju u pravnom vakuumu – između neopisive ljepote prirode i slova zakona koje ih svakog trena može "udariti po džepu".
