Sanski Most posljednjih se godina uglavnom veže uz negativne statistike odlaska stanovništva.

Konkretni pokazatelji ne postoje, ali predstavljaju zabrinjavajuću činjenicu s kojom se još nitko nije ozbiljno pozabavio. Sve je uglavnom na individualnoj odluci, ostati ili otići. Piše Večernji list BiH.

Pet tisuća sadnica

U ovome gradu našli smo primjere onih koji ostaju po vlastitu izboru, gradeći sebi jedan uspješan život bez obzira na okolnosti. S dolaskom proljeća krenula je i sezona uređenja gradskih središta. Sanski Most, koji su njegovi građani s ponosom zvali “gradom cvijeća”, opravdava taj epitet, jer je samo u užemu središtu grada posljednjih dana posađeno 5000 sadnica cvijeća. Ovo, kao i održavanje travnatih površina, briga o stablima posljednjih deset godina posao je kojim se bavi tvrtka Damira Bašića. Ovaj Banjolučanin sa sanskom adresom posljednje je desetljeće posvetio cvijeću. – Planiramo proširiti djelatnost, povećati broj plastenika, zaposliti veći broj radnika kako bismo svojim sugrađanima omogućili nova radna mjesta. Bio sam dvije godine odsutan, a onda se vratio i sve krenuo ispočetka i hvala Bogu, evo, radim - kaže. Damir je otišao u Ameriku gdje je proveo nekoliko godina. Posla tamo nije nedostajalo, ali to jednostavno nije bio život koji je želio. – Nije to naš mentalitet života i nije to naš narod. Ondje je sve isprogramirano. Mi nismo naviknuli na to. Jednostavno, inozemstvo mi nije odgovaralo. Tamo jedan radni dan počinje ujutro, ustaješ već u pet sati i radiš cijeli dan. Cijeli dan si u radnom odijelu. Dođeš kući, presvučeš se i ideš na drugi posao. Dođeš navečer, prespavaš i tako iz dana u dan. Slobodna vam je nedjelja, ako i tada nešto ne radite - kaže Damir i dodaje kako je s cijelom obitelji u Sanskome Mostu iz kojeg, kaže, nema u planu ići, izvan granica BiH.

Čekaju vizu

– Savjetovao bih svakome tko živi u Sanskome Mostu da se malo potrudi oko poljoprivrede i samouslužnih djelatnosti. Može se živjeti od ovoga. Tko god nešto pokuša, najviše treba truda i upornosti i može se - dodaje Damir Bašić. Slično razmišlja i Hamo Biščević, koji posljednjih godina uzgaja aroniju na plantaži od tri duluma, od koje proizvodi hladno cijeđene sokove. Dopuna je to kućnome proračunu ove radišne obitelji. – Kod nas, nažalost, u Sanskome Mostu s kim god staneš, priča o odlasku. Ili čeka vizu, ili traži vizu, ili je našao tvrtku. Uglavnom, svi žele vani. Zašto, ne znam, ali moja nevjesta i ja ostat ćemo ovdje. Ja imam svoj posao, a i supruga nešto radi i uglavnom plantaža nam popuni proračun i zadovoljni smo - kaže Hamo, vlasnik plantaže aronije. Od prve berbe koja je krenula prije tri godine, Biščevići u sezoni proizvedu oko 700 litara soka koji, zahvaljujući sanskoj dijaspori, odlazi i u brojne europske zemlje.

Pratite Livno Online na Facebooku, Twitteru, Instagramu ili Youtube-u

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Livno Online ne može se smatrati odgovornim za izreceno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.Ukoliko ne posjedujete email adresu u polje za email adresu upišite abc@abc.com

Najnovije BiH