Vrlo malo tijela javne uprave u Bosni i Hercegovini koristi društvene mreže kao vid komunikacije s javnošću, potvrđeno je analizom Udruge studenata odnosa s javnošću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru - PRUMO.
Analizom, koja je provedena od 15. do 18. travnja, obuhvaćena su 182 tijela zakonodavne i izvršne vlasti na razini države, oba entiteta, županija i distrikta. Njome se željelo ispitati koliko tijela i kako koristi društvene mreže. Od društvenih mreža najviše njih posjeduje Facebook, točnije 32 tijela ili 18 posto. Twitter upotrebljava devet tijela, odnosno pet posto, a isto toliko njih koristi YouTube. Najmanje korištena mreža je Instagram, koji od 182 tijela, koristi njih tek četvero, ili dva posto. Facebook, utvrđeno je analizom, aktivno koristi 26 tijela, no samo jedno ministarstvo ima interakciju s korisnicima. Niti jedno tijelo na ostalim mrežama nema ostvarenu interakciju s korisnicima.
„Primijetili smo da tijela na društvenim mrežama nemaju verificiran profil od strane mreže, što dovodi do kreiranja različitih lažnih stranica. Upravo bi ta verifikacija javnosti ukazala koji profil/račun je pouzdan za korištenje i praćenje“, rekla je potpredsjednica PRUMO udruge, Nela Azinović.
Objave, navode, nisu prilagođene društvenim mrežama. „Sadržaj objava je vrlo suhoparan i nije, sukladno trenutnim preporučenim standardima na društvenim mrežama, njima prilagođen. Objave ne nude nikakvu interaktivnost, a ne izrađuju se ni videozapisi, animacije i sličan multimedijalni sadržaj“, kazao je predsjednik PRUMO udruge, Marko Mlikota.
Analizom je, osim društvenih mreža, obrađena postojanost i ažurnost službenih internetskih stranica javnih tijela. Utvrđeno je da pet tijela ili 3%, konkretno županijskih ministarstava, nema svoju web stranicu. „Po ažurnosti objavljivanja sadržaja na internetskim stranicama ističu se vlade, kao i ministarstva uglavnom viših razina vlasti. Određena tijela novi sadržaj na svoju stranicu nisu dodavala godinama“, rekla je Azinović.
Potpredsjednica dodaje kako su se pojavili i određeni paradoksi. „Pojedine vlade i skupštine imaju zajedničku internetsku stranicu, a ta tijela bi načelno trebala biti odvojena. Stoga se dovodi u pitanje tko onda održava stranicu i na koji način se to
dogovara“, kazala je. Sve u svemu, iz studentske udruge ipak nisu zadovoljni dobivenim rezultatima.
„U zemlji u kojoj broj internetskih korisnika, kao i korisnika društvenih mreža, iz dana u dan raste, nejasno je zašto se građani ne mogu valjano informirati o aktivnostima javne uprave. Zbog iskazane nevidljivosti u online svijetu, uprava pokazuje manjak transparentnosti, što na kraju dovodi do smanjenog povjerenja javnosti u djelovanje i funkcionalnost uprave“, kazao je
Mlikota.
Rezultati ove analize su, smatra, alarm za buđenje komunikacijskih stručnjaka tih tijela te je neophodna izrada digitalne komunikacijske strategije koja mora biti prilagođena postojećim strategijama. Ono što je najvažnije jest provođenje komunikacijskih strategija, jednom kad se one osmisle. Okretanjem ka digitalnom vidu komunikacije, izravno se može utjecati na građanstvo, čak i učinkovitije nego putem trenutnih komunikacijskih kanala.
